Apel

HUP ministru Kujundžiću: Poslodavci više ne žele plaćati 42, nego 15 dana bolovanja

AUTOR:

OBJAVLJENO:

7.3.2019. u 11:49

AUTOR:

OBJAVLJENO:

7.3.2019. u 11:49

Split, 080910.
Ilustracija iz cekaonica i odjela KBC Split.
Foto: Josko Ponos/CROPIX
Joško Ponos / HANZA MEDIA

Ilustracija

Nalazi nadzora HZZO-a, prema kojima je lani gotovo trećina bolovanja bila neopravdana ili lažna, na noge je digao hrvatske poslodavce koji upozoravaju da zbog lažnih bolovanja cijelo hrvatsko gospodarstvo trpi goleme štete.

Stoga su čelnici HUP-a zatražili da ih primi Milan Kujundžić, ministar zdravstva, kojem će podastrijeti svoje preporuke za reformu sustava bolovanja u Hrvatskoj, a koji bi, tvrde u krovnoj poslodavačkoj udruzi, trebao postati sličniji onom u konkurentskim zemljama.

HUP, kako doznajemo, od Vlade traži da poslodavci više ne plaćaju prva 42 dana bolovanja, kao sada, nego da se to razdoblje skrati na najviše 15 dana. Sličan model, ističu poslodavci, ima i niz drugih europskih zemalja, poput Slovačke, u kojoj poslodavci radnicima plaćaju bolovanje do najviše deset dana, Rumunjske, u kojoj na teret poslodavaca ide do pet dana bolovanja, te Bugarske, u kojoj poslodavci plaćaju samo prva tri dana bolovanja. U Mađarskoj, Švedskoj i Norveškoj na teret poslodavaca ide prvih 15 dana bolovanja. Ostatak bolovanja bi, prema prijedlogu HUP-a, išao na teret HZZO-a.

Pojačan nadzor

Druga promjena koju HUP predlaže Vladi odnosi se na dugotrajnija bolovanja, dulja od 42 dana. Za taj je dio i sada financijski odgovorna država, no u praksi, žale se u HUP-u, poslodavci plaćaju i taj dio, što im potom država, s priličnim zakašnjenjem, vraća. U biti, kažu, riječ je o tome da poslodavci kreditiraju državu.

- Model kakav predlažemo sličan je onom u nama usporedivim i konkurentskim zemljama. U osnovi, radi se o optimalnom rješenju i za državu i za poduzetnike, koje ne zakida radnike, a nas bi učinilo konkurentnijima - objašnjava Davor Majetić, glavni direktor HUP-a.

U HUP-u vjeruju da bi skraćivanje razdoblja bolovanja koje financira poslodavac i prebacivanje ostatka bolovanja na HZZO urodilo i boljim nadzorom države nad bolovanjima. I podaci iz nadzora HZZO-a lani pokazuju da je država uspjela srezati dugotrajna bolovanja, ona koja su u njezinoj nadležnosti, ali da su se povećala kratkotrajna bolovanja, ona koja idu na teret poslodavaca.

Ipak, ističu u HUP-u, problem velikog broja bolovanja ne može se rješavati samo pojačanim nadzorom, nego promjenama sustava. Poslodavci ističu kako nemaju ništa protiv bolovanja za one radnike kojima je ono stvarno potrebno, no upozoravaju da je alarmantan podatak o oko 30 posto lažnih bolovanja.

Prema kalkulacijama poslodavaca, koje su potvrdu dobile i u istraživanju koje je HUP nedavno proveo na 100 tvrtki, na lažna bolovanja je lani potrošeno ukupno oko pet milijuna dana. Posljedica je da se na neopravdana bolovanja, što na teret države, što na teret poslodavaca, godišnje odlije oko 800 milijuna kuna. To je iznos dovoljan za isplatu 106.666 prosječnih mjesečnih plaća, što je, ističu u HUP-u, moglo otići u povećanje plaća zaposlenih ili, pak, u otvaranje 8000 novih radnih mjesta.

Nelogičnosti

Štete na mikrorazini su još i veće jer se poslodavci koji imaju velik broj bolovanja suočavaju s problemom popunjavanja radnih mjesta dok su ti radnici odsutni. Među onima kojima bolovanja predstavljaju značajan uteg u poslovanju je tvrtka MCZ iz Labina. Tvornica peći i kotlova na pelete iz Labina zapošljava 75 radnika, godišnji joj se prihodi kreću oko 85 milijuna kuna.

- Samo u prvih deset mjeseci prošle godine imali smo 9400 sati bolovanja i 6900 sati prekovremenog rada za koji smo morali platiti 100.000 kuna više - žali se direktor Kristian Krpan.

Upozorava na nelogičnosti u sustavu pa i na situacije da poslodavci radnike na bolovanju znaju viđati po kafićima ili kako rade “u fušu”.

Reakciju smo pokušali dobiti i od ministra zdravstva Milana Kujundžića, ali bezuspješno.