Sporni 'švicarci'

HUB: Praksa poljskih i hrvatskih banaka s kreditima u švicarskim francima nije bila ista

AUTOR:

  • Marina Klepo

OBJAVLJENO:

9.8.2019. u 16:20

AUTOR:

  • Marina Klepo

OBJAVLJENO:

9.8.2019. u 16:20

Zagreb, 160915.
Kreditni duznici organizirani u Udrugu Franak prosvjedovali su ispred Hrvatske narodne banke (HNB) na Trgu Hrvatskih velikana.
Foto: Bruno Konjevic / CROPIX
Bruno Konjević / Hanza Media

Ilustracija

Dok predstavnici dužnika u švicarskim francima vjeruju da će očekivana presuda Suda EU u poljskom slučaju “švicarac” i njima donijeti korist, hrvatske banke naglašavaju da je ipak riječ o dva različita slučaja.

Zdenko Adrović, predsjednik Hrvatske udruge banaka, vjeruje da će Europski sud, kao i u slučaju Mađarske, presuditi da praksa poljskih banaka nije bila u skladu sa zakonom EU.

- Poljske banke očito su ugovorile primjenu tečaja koji su same određivale i to će vjerojatno Sud EU odbiti. Nasuprot tome, banke u Hrvatskoj nisu ugovarale takav mehanizam, nego su se rate otplaćivale u velikoj većini slučajeva prema srednjem tečaju HNB-a ili same banke. To je bio tržišni tečaj na koji banke nisu imale utjecaja. Zato poljski i hrvatski slučaj nisu isti i nemaju veze jedan s drugim - objašnjava Adrović.

Zagreb, 051217.
Ulica grada Vukovara.
U HUP-u u organizaciji Jutarnjeg lista, HUP-a i HUB-a odrzana je konferencija Razdoblje niskih kamatnih stopa.
Na fotografiji: Zdenko Adrovic.
Foto: Darko Tomas / CROPIX
Darko Tomaš / Hanza Media

Direktor HUB-a Zdenko Adrović

 

Sličnu prasku kao poljske banke imale su i one u Mađarskoj.

U ožujku ove godine Sud EU odlučio je u slučaju dužnice Zsuzsanne Dunai Zrt koja je imala kredit u CHF u Erste Bank Hungary. Ugovor o kreditu proglasio je nezakonitim jer je ocijenio da je ništetna valutna klauzula u CHF koja određuje tečajni rizik, a ona je glavni predmet ugovora.Dok poljski dužnici u CHF tek ulaze u pravosudnu borbu s bankama, oni u Hrvatskoj iza sebe već imaju poprilično iskustvo.

Trenutačno iščekuju reviziju Vrhovnog suda u slučaju žalbi banaka na odluku nižestupanjskog suda koja se odnosi na valutnu klauzulu.

U slučaju da žalbe budu odbijene, mnogi dužnici najavljuju tužbe u kojima će tražiti obeštećenje po osnovi tečaja. Dosad su uglavnom podnosili tužbe protiv banaka zbog načina na koji su mijenjale kamatne stope, ali zbog zastare to više ne mogu.