Izvješće DZS-a

Hrvatski robni izvoz u prvih devet mjeseci četiri posto veći nego lani, ali raste i uvoz

AUTOR:

OBJAVLJENO:

8.11.2018. u 12:15

AUTOR:

OBJAVLJENO:

8.11.2018. u 12:15

Trucks are lined up at the Macelj border crossing on the Croatian side of the border with Slovenia September 29, 2010. Slovenia's public sector workers, including customs officers, went on strike this week to protest against the governments plan to freeze their wages until the end of 2011. REUTERS/Nikola Solic (CROATIA - Tags: POLITICS EMPLOYMENT BUSINESS TRANSPORT CIVIL UNREST) - GM1E69T1MGD01
Nikola Šolić / REUTERS

Ilustracija: kamioni na graničnom prijelazu Macelj

Hrvatski robni izvoz u prvih devet mjeseci ove godine dosegnuo je 79 milijardi kuna, što je za četiri posto više nego u istom razdoblju prošle godine, dok je uvoz dosegnuo 130,3 milijardi kuna ili 6,1 posto više, pokazuju prvi podaci Državnog zavoda za statistiku (DZS) objavljeni u četvrtak.

Vanjskotrgovinski deficit tako je u prvih devet mjeseci iznosio 51,3 milijarde kuna, odnosno bio je za 4,5 milijardi kuna viši nego u istom razdoblju lani. Istodobno, pokrivenost uvoza izvozom pala je s lanjskih 61,9 na 60,6 posto.

U zemlje članice EU od siječnja do kraja rujna ove godine izvezeno je roba vrijednih 54,2 milijarde kuna, odnosno 10,2 posto više nego u prvih devet mjeseci 2017. godine. Istodobno, u zemlje izvan EU-a izvoz je pao za 7,3 posto, na 24,8 milijardi kuna.

Vrijednost uvezene robe u tome je razdoblju iz članica EU porasla šest posto, na 101,5 milijardi kuna. U prvih devet mjeseci porasla je i vrijednost uvoza u Hrvatsku iz zemalja koje nisu članice EU-a i to za 6,8 posto, na 28,9 milijardi kuna.

Izražen u eurima, hrvatski je robni izvoz u prvih devet mjeseci iznosio 10,6 milijardi eura, što je 4,3 posto više nego u istom razdoblju lani, dok je uvoz porastao za 6,4 posto, na 17,6 milijardi eura.

Tako je vanjskotrgovinski deficit u prvih devet mjeseci ove godine iznosio 6,9 milijardi eura, dok je u isto vrijeme lani iznosio 6,3 milijardi eura.

U zemlje članice EU-a od siječnja do kraja rujna ove godine izvezeno je roba vrijednih 7,3 milijarde eura, odnosno 10,5 posto više nego u prvih devet mjeseci 2017. godine. Istodobno, u zemlje izvan EU-a izvoz je pao za 7,1 posto, na 3,3 milijarde eura.

Vrijednost uvezene robe u tome je razdoblju iz članica EU-a porasla 6,3 posto, na 13,7 milijardi eura. U prvih devet ovogodišnjih mjeseci porasla je i vrijednost uvoza u Hrvatsku iz zemalja koje nisu članice EU-a i to za sedam posto, na 3,9 milijardi eura.

Rast izvoza u prvih osam mjeseci 4,4 posto, uvoza 7,1 posto

DZS je danas objavio i druge podatke o robnoj razmjeni za prvih osam mjeseci ove godine koji pokazuju da je izvoz, izražen u kunama, porastao 4,4 posto na 69,9 milijardi kuna, dok je uvoz porastao za 7,1 posto, na 116,1 milijardu kuna.

Time je DZS korigirao naviše svoje prve podatke, prema kojima je hrvatski robni izvoz u prvih osam mjeseci ove godine iznosio 69,6 milijardi kuna ili 3,9 posto više nego u istom razdoblju prošle godine, dok je uvoz dosegnuo 115,9 milijardi kuna ili 6,9 posto više.

Vanjskotrgovinski deficit je iznosio 46,2 milijarde kuna, a pokrivenost uvoza izvozom 60,2 posto. Izražen u eurima, izvoz je u prvih osam mjeseci ove godine porastao 4,8 posto, na 9,4 milijarde eura, dok je uvoz porastao 7,5 posto, na 15,65 milijardi eura. Vanjskotrgovinski deficit je iznosio 6,2 milijarde eura.

Podaci prema djelatnostima pokazuju da je prerađivačka industrija, koja u ukupnom robnom izvozu ima najznačajniji udio od 90,5 posto, u prvih osam mjeseci zabilježila rast robnog izvoza za 6,5 posto, na 8,5 milijardi eura.

Najvažniji trgovinski partneri Hrvatskoj su i dalje Italija i Njemačka. U Italiju je u prvih osam mjeseci izvezeno robe za više od 1,3 milijarde eura ili 9,5 posto više nego u isto vrijeme lani, dok je izvoz u Njemačku porastao 14 posto, na 1,25 milijardi eura. Iz Italije je, pak, uvezeno robe za 2,1 milijardu eura ili 13,7 posto više, a iz Njemačke za 2,4 milijarde eura ili 8,4 posto više.

U zemlje CEFTA-e zabilježen je rast izvoza za 0,6 posto, na 1,57 milijardi eura, pri čemu je izvoz u Bosnu i Hercegovinu pao za jedan posto, na 873,6 milijuna eura, a u Srbiju za 4,7 posto, na 401,2 milijuna eura.