Četrdesetak tvrtki iz Hrvatske koje posluju u Njemačkoj lani su uprihodile 100 milijuna eura, ove godine očekuju povećanje prihoda i ugovorenih poslova, no najveću pozornost posvećuju zadržavanju zaposlenih, upozorili su predstavnici njihovi predstavnici okupljeni u gospodarsko-interesnom udruženju INGRA-DET na jučerašnjem skupu u Düsseldorfu.
- Od 2000 radnika koje ovdje imamo na platnom spisku, 400 je na njemačkom socijalnom osiguranju. Taj udio će biti sve viši, jer ljudi žele imati u izgledu njemačke mirovine – kazao je direktor INGRE-DET Zoran Andročec. Kao glavnu djelatnost uspješnog nastupa hrvatskih tvrtki na njemačkom tržištu Andročec je označio građevinu.
- Imamo najbolje graditelje, trideset do četrdeset posto efikasniji su od njemačkih. Da bi tako i ostalo, moramo biti još konkurentniji a u tome nam mora pomoći hrvatska država – ustvrdio je Andročec, pozvavši predstavnike Vlade goste na skupu, na pomoć u pojednostavljivanju procedura angažiranja radne snage iz Hrvatske u Njemačkoj, kao i propisa koji reguliraju mirovinsko osiguranje tih radnika.
Među branšama u kojima hrvatske tvrtke uspješno dobivaju poslove na njemačkom tržištu i dalje je brodogradnja. Kako se čulo na skupu, brodograđevne i metalske tvrtke navezanu na brodogradnju u Njemačkoj zapošljavaju oko 400 radnika i imaju ugovorene poslove do 2025.. Potpredsjednik Vlade i ministar graditeljstva i prostornoga uređenja Predrag Štromar istaknuo je da se Vlada u dvogodišnjem mandatu s trenutnim sastavom, izlazeći, kazao je, u susret i zahtjevima poslodavaca, prihvatila reformi obrazovnog i poreznog sustava.
- Svjedoci smo da koja god se reforma povede, javi na tisuće upitnika zašto se u to ide, kome su u interesu i slično. No, to nas neće pokolebati. Pokrenuli smo reformu obrazovanja u kojoj primjerice, inzistiramo na dualnom obrazovanju kako bi učenici što više vremena provodili na praksi, u radu, a što manje u klupama. Nastavit ćemo u tom smjeru, moja su Vam vrata otvorena za sva pitanja – poručio je potpredsjednik Štromar okupljenim poslodavcima, koji su na svoj skup, među ostalima, pozvali i demografa Stjepana Šterca. Šterc je upozorio kako Hrvatska svake godine u negativnim demografskim procesima gubi 20 tisuća stanovnika te da, istaknuo je, ništa ne poduzima da to spriječi.
- Ako ovako nastavimo, neće biti stanovnika, neće biti radnika, neće biti izvoza kojim se vi bavite. Nagodinu, primjerice, Austrija otvara svoje tržište rada, očekuje se da će primiti oko 200 tisuća naših ljudi. Sve to prolazi bez reakcije države – naznačio je Šterc, založivši se za, kako je kazao, novi koncept države koji će se temeljiti na povećanju stanovništva.
Prema podacima koje je na skupu iznijela pomoćnica ministra rada i mirovinskog sustava Marija Knežević-Kajari u Njemačkoj je trenutno 19 000 radnika na privremenome radu. U Hrvatsku se, navela je, 2017. iz Njemačke doselilo 3200 građana, a u obratnom pravcu otišlo 122 tisuće.
Osvrnuvši se na otvaranje austrijskog tržišta rada za naše radnike, dio poslodavaca okupljenih u INGRI-DET ocijenilo je kako Hrvatskoj, odnosno hrvatskim tvrtkama izvoznicima, prijeti velika opasnost. Direktor tvrtke Inox Mont Zlatko Sova ilustrirao je utjecaj austrijskog tržišta rada na Hrvatsku na primjeru svoje tvrtke.
- Mi već deset godina koristimo poticaje naše države za školovanje radnika, 300 smo odškolovali, a imamo 200 zaposlenih. Nedavno su nam austrijske tvrtke uzele nekoliko mladih djelatnika. Imam informacije da su potrebe austrijske industrije iduće godine za radnicima izuzetno velike. Da ne bi došlo do egzodusa naših radnika, očekujemo da država tu nešto učini – poručio je Sova. Na njegovu tragu, poduzetnik Zvonimir Ovčar iznio je bojazan da bi austrijsko tržište rada moglo, kako je kazao, 'progutati' sjeverozapad Hrvatske.
Deranja: 'Može i privatni sektor na ulice, ali to nije rješenje'
Možemo i mi u privatnom sektoru izaći na ulice, ali nam to ne pada na pamet jer se svaki nerad plaća, ustvrdila je predsjednica Hrvatske udruge poslodavaca Gordana Deranja, obrativši se poslodavcima okupljenima u gospodarsko-interesnom udruženju INGRA-DET na njihovom skupu u Düsseldorfu.
- Uoči svakih izbora imamo isti ciklus, postavljanje sindikalnih zahtjeva i sindikate koji čekaju i dočekaju svojih pet minuta, a onda ih četiri godine nema nigdje, do idućih izbora – ocijenila je predsjednica HUP-a, osvrnuvši se i na apele poslodavaca INGRE-DET da se učini sve kako bi se zadržali radnici i ne bi odlazili u inozemne tvrtke. Poslodavci, navela je Deranja, nisu protiv povećanja plaća, no, dodala je, u pojedinim sektorima kao što su tekstilna i građevinska industrija plaće ne mogu biti veće.