Kina +16

Hrvatske tvrtke na veliko kinesko tržište izvozit će mlijeko i mliječne proizvode

AUTOR:

  • Novac.hr

OBJAVLJENO:

5.4.2019. u 10:07

AUTOR:

  • Novac.hr

OBJAVLJENO:

5.4.2019. u 10:07

HANZA MEDIA

Andrej Plenković i Li Keqiang, Tomislav Tolušić

Hrvatska će s Narodnom Republikom Kinom tijekom službenog posjeta premijera Li Keqianga idući tjedan potpisati devet različitih sporazuma, a među njima je jedan potencijalno važan za domaću prehrambenu industriju i proizvođače mlijeka.

Riječ je o protokolu koji će potpisati Ministarstvo poljoprivrede Republike Hrvatske i Glavna carinska uprava NR Kine, a koji će omogućiti izvoz mlijeka i mliječnih proizvoda u Kinu, kako je jučer objavila Vlada.

“Izvoz trajnih mliječnih proizvoda na tržište Kine predstavlja značajnu poslovnu priliku za Dukat koji već danas 17 posto volumena prerađenog mlijeka plasira na izvozna tržišta”, odgovorili su na naš upit iz Dukata. Dodaju kako su svoju ponudu već prilagodili “potrebama i zahtjevima za izvoz na kinesko tržište, no o potencijalnim izvoznim kapacitetima u ovom je trenutku još prerano govoriti”.

Velika prilika

Ni u Vindiji nisu bili puno konkretniji, uz ocjenu da je otvaranje gospodarski potentnoga kineskog tržišta velika prilika i dodatni poticaj za nastavak ulaganja u cjelokupni lanac proizvodnje. Trenutačno su u novom investicijskom ciklusu u središnjem Vindijinu pogonu. “Vjerujemo kako ćemo ovim novim ulaganjem moći uspješno odgovoriti na potrebe kineskog tržišta i njegovo otvaranje dočekati u punoj spremi. Vindija godišnje provodi više od 100 tisuća analiza kontrole i sigurnosti u vlastitom laboratoriju, zbog čega naši visoki standardi zadovoljavaju zahtjeve i u skladu su s propisima kineskog tržišta, u što se mogla uvjeriti i tehnička delegacija prilikom posjeta našoj kompaniji. Pozdravljamo sve aktivnosti Vlade usmjerene na podršku dodatnom plasmanu hrvatskih proizvoda i usluga na strana tržišta te vjerujemo kako je ovo tek početak kvalitetne suradnje s Republikom Kinom”, odgovorili su na naše pitanje o planovima.

U Ministarstvu poljoprivrede kažu da je postupak otvaranja kineskog tržišta za mlijeko i mliječne proizvode počeo još 2013. godine, a završna faza tog postupka dogodila se u studenome prošle godine kada je u Hrvatskoj boravila kineska inspekcija za mlijeko koja je obišla desetak hrvatskih poslovnih objekata, zainteresiranih za izvoz mlijeka i mliječnih proizvoda u Kinu, “te se na licu mjesta upoznala sa sustavom službenih kontrola koje provodi veterinarska inspekcija radi osiguranja zdravstvene ispravnosti ovih proizvoda”.

Hrvatska je, dakle, kineskoj inspekciji dokazala da je uspostavila djelotvoran sustav koji osigurava da sirovo mlijeko potječe od zdravih krava, koza i ovaca te da životinje za proizvodnju mlijeka koje se koriste za dobivanje sirovog mlijeka za mliječne proizvode dolaze s poljoprivrednih gospodarstava koja su slobodna od bolesti: slinavke i šapa, bedrenice, goveđe kuge, kuge malih preživača, ovčjih i kozjih boginja, groznice riftske doline, zarazne pleuropneumonije goveda, goveđe spongiformne encefalopatije, bruceloze, paratuberkuloze i tuberkuloze.

Hrvatski proizvođači redovno testiraju sirovo mlijeko, a hrvatsko je mlijeko najviše kvalitete pa 96% sirovog mlijeka spada u I klasu. Hrvatski mliječni proizvodi su slobodni od lijekova, kemijskih ostataka štetnih za zdravlje ljudi te ostataka drugih otrovnih i opasnih tvari.

Mliječni proizvodi koji će se iz Hrvatske izvoziti u Kinu odnose se na hranu dobivenu od mlijeka kao glavne sirovine, uključujući pasterizirano mlijeko, sterilizirano mlijeko, modificirano mlijeko, fermentirano mlijeko, sir i topljeni sir, vrhnje, maslac, dehidriranu mliječnu mast, evaporirano mlijeko, zaslađeno kondenzirano mlijeko i formulirano kondenzirano mlijeko, mlijeko u prahu, sirutku u prahu i proteine sirutke u prahu, goveđi kolostrum u prahu, kazein, mliječni mineral, mliječnu formulu za dojenčad i itd.

Suradnja s Huaweijem

Najavljuje se da bi se na kineskom tržištu uskoro mogla naći i hrvatska tuna, a u budućnosti i meso peradi. U Ministarstvu poljoprivrede kažu kako su kineske kompanije zainteresirane za uvoz “specifičnih proizvoda peradarske proizvodnje iz Hrvatske, pa se intenzivno radi na dozvoli za odobrenje pojedinih objekata u Hrvatskoj koji udovoljavaju standardima”.

S NR Kinom će se idući tjedan potpisati i sporazum između Hrvatske banke za obnovu i razvoj i Kineske razvojne banke te memorandum o suglasnosti između Središnjeg državnog ureda za razvoj digitalnog društva i Huawei Technologies. Taj bi sporazum mogao izazvati interes Europske komisije s obzirom na oprez koji vlada oko te tvrtke, iako primarno vezano uz uvođenje 5G tehnologije. Sjedinjene Države tražile su čak da se onemogući Huaweiju, zbog opasnosti od prenošenja osjetljivih informacija, upotrebu infrastrukture te tvrtke u razvijanju 5G mreže, ali je Europska unija to odbila.

Razvojni projekti

Jedina hrvatska državna kompanija koja će sada potpisivati sporazum s Kinezima je HŽ Infrastruktura. Kako je objavljeno, to će biti Memorandum o suglasnosti između HŽ Infrastrukture i China Railway Eryuan Engineering Group Co. Ltd. o zajedničkoj uspostavi intermodalnog prometnog koridora s posebnim naglaskom na Mediteranski koridor. Na popisu za potpisivanje je još nekoliko memoranduma: o suglasnosti o zajedničkom financiranju istraživanja i razvojnih projekata, uspostavi zajedničke radne skupine za suradnju na području ulaganja te o suradnji u području sporta i posebnih oblika turizma.

Tolušić: Ovo se nije dogodilo slučajno

- Ovo je veliki uspjeh Ministarstva poljoprivrede od kojeg će koristi imati domaća industrija. Svaki mliječni proizvod sa dodanom vrijednošću koji po dobroj cijeni napusti Hrvatsku korak je za povećanje proizvodnje koja je ukidanjem kvotnog sistema i porasta proizvodnje u EU drastično pala. Iako je danas situacija daleko bolja od one prije dvije-tri godine, jer ciljanim programima pomažemo mljekarima i cijelom sektoru stočarstva, otvaranje novih tržišta koja su izvan EU prilika je za povećanje dodane vrijednosti mliječnih proizvoda te stabiliziranje i razvoj cijelog mliječnog sektora u Hrvatskoj. – istaknuo je potporedsjednik Vlade i ministar poljoprivrede, Tomislav Tolušić.

Inače, Ministarstvo poljoprivrede surađuje s NR Kinom i u sklopu Centra za poticanje suradnje u poljoprivredi između Kine i 16 zemalja SIE koji je u sklopu inicijative Kina + 16 formiran 2015. godine. Uspostavljena je zajednička baza podataka na kojoj se nalaze profili svih uključenih zemalja, popisi važnih institucija i sajmova te profili tvrtki i poljoprivrednih gospodarstava s naglaskom na proizvode koje žele prodati u Kinu.

- Ovo se nije dogodilo slučajno, jer Ministarstvo poljprivrede u posljednih dvije godine intenzivno radi na osiguravanju svih preduvjeta kako bi se naši poljoprivredno prehrambeni proizvodi mogli plasirati na tržišta trećih zemalja, za što su nužni posebni certifikati, zadržavanje dobrog zdrastvenog stanja stoke na hrvatskim farmama te visokih standarda sigurnosti hrane u objektima koje Hrvatska ima – zaključio je ministar Tolušić.

Trenutno je na snazi Akcijski plan o suradnji Ministarstva poljoprivrede RH i Ministarstva poljoprivrede NR Kine koji je potpisan u ožujku 2017. godine prilikom posjete g. Qu Dongyua, zamjenika ministra poljoprivrede NR Kine, a kojim se potiče razvoj institucionalne suradnje na području poljoprivrede.

Kina je Europskoj uniji iznimno zanimljivo tržište, ali zbog zaštitnih carina koje Unija nameće Kini, Kina je recipročno otežavala pristup europskih proizvoda svom tržištu. No, koliko je Kina za europsku poljoprivredu važno tržište pokazuje i činjenica da je povjerenik Europske komisije za poljoprivredu i ruralni razvoj Phil Hogan upravo Kinu izabrao za jednu od svojih trgovinskih misija.

 

Hrvatska će tražiti članstvo u Azijskoj investicijskoj banci

Hrvatski ministar financija Zdravko Marić dobio je jučer na sjednici Vlade zaduženje da uputi Azijskoj infrastrukturnoj investicijskoj banci (AIIB) pismo kojim se iskazuje interes za članstvo. Nije objavljeno kolike će biti financijske obveze Hrvatske vezane uz članstvo u toj razvojnoj banci sa sjedištem u Pekingu, u koju su već učlanjene 93 zemlje, a među njima i 18 članica EU, ni za kakve je konkretno infrastrukturne projekte Hrvatska zainteresirana.

Kako kažu u Ministarstvu financija, koliko će Hrvatska uplatiti AIIB-u, pa i koliko će stoga imati postotak udjela i glasova, tek će biti odlučeno budući da je procedura u inicijalnoj fazi. Kapital te banke je oko 100 milijardi dolara, a među ostalim ju se doživljava kao jedno od financijskih tijela koje daje podršku kineskoj megainicijativi za infrastrukturno i trgovinsko povezivanje Azije i Europe “Jedan pojas, jedan put”.

Projekti u koje se ulaže iz sektora su prometa, energetike, telekomunikacija i urbanog razvoja. Iskazivanje interesa za učlanjenje u AIIB tempirano je, očito, uoči dolaska kineskog premijera Li Keqianga u službeni posjet Hrvatskoj te summita Kine i 16 zemalja Srednje i Istočne Europe u Dubrovniku. Ta je banka osnovana 2016. pod vodstvom Kine za poboljšanje društvenih i gospodarskih prilika u Aziji. Dosad je investirala oko osam milijardi dolara u 39 projekata. AIIB je potpisao sporazum o suinvestiranju sa Svjetskom bankom, te s EBRD-om i Europskom investicijskom bankom, a u ovoj godini planira investirati 3,5 -4,5 milijardi dolara u 15-20 projekata. Banka ima visok međunarodni kreditni rejting.