Usporavanje rasta turizma

'Hrvatska zaostaje, gubi vitalnost i najsporije se razvija na europskom tržištu'

AUTOR:

  • Lea Balenović

OBJAVLJENO:

3.4.2019. u 17:28

AUTOR:

  • Lea Balenović

OBJAVLJENO:

3.4.2019. u 17:28

Ivo Ravlić / Hanza Media

Baška Voda usred sezone

Usporeni buking, smanjen broj noćenja u prvom ovogodišnjem kvartalu te predviđanja stagnacije broja dolazaka turista u jeku turističke sezone glavni su pokazatelj da je rast hrvatskog turizma dosegnuo svoj vrhunac te se sada očekuje njegovo usporavanje. Povratak Turske i Grčke na tržište koje su nižim porezima i parafiskalnim nametima daleko konkurentnije od nas, glavni su krivac za dolazak negativnog trenda, zaključak je Turističkog poslovnog vijeća (TPV) na njihovoj prvoj ovogodišnjoj sjednici.

- Očekivali smo da će 2019. biti teška godina kao što očekujemo da će sve nadolazeće godine biti još teže. Sada tek ulazimo u punu utakmicu i moramo se boriti za svakog gosta - objasnio je Franco Palma, predsjednik TPV-a, i pritom zamolio “ministra financija kao pred oltarom da PDV i namete stavi u isti rang kao što ima naša konkurencija”. Tako će, naglasio je Palma, poslodavci konačno moći povećati plaće radnicima u hotelijerstvu i ugostiteljstvu i tako riješiti svoj glavni problem, kronični nedostatak radne snage.

No, Hrvatska nije jedina zemlja koja bilježi minuse u noćenjima. U tome su, poručio je Palma, Italija i Španjolska ipak ispred nas. Istovremeno, za njih je samo pitanje vremena kada će nešto poduzeti jer “sigurno neće dugo gledati u svoje minuse”. Naš je problem ipak nešto dublji, pokazala je studija “Ključna pitanja održivosti hrvatskog turizma” koju su izradili Horwath Consulting, Ekonomski fakultet u Zagrebu i Institut za turizam, a predstavljena je na jučerašnjoj sjednici TPV-a.

- Hrvatska zaostaje, gubi vitalnost i najsporije se razvija na europskom tržištu - tvrdi Franjo Luković, jedan od inicijatora izrade studije u okviru think-tanka Polazišta i perspektive.

Stoga će Lijepu našu, kako bi ostala u globalnoj turističkoj utrci, za deset godina morati posjetiti čak 24 milijuna turista, što je 50 posto više nego što je bilo dolazaka u 2017. S obzirom na smještajni kapacitet i infrastrukturu, to je nemoguće, smatra Siniša Topalović, direktor hrvatskog ureda konzultantske tvrtke Horwath HTL. Pucanje infrastrukture, lošiji uvjeti života i uništavanje prirodnih resursa, a time i nepovratno padanje cijena samo su neke od negativnih posljedica tolikog broja gostiju u Hrvatskoj. To bi u konačnici, kako je naglasio Topalović, uzrokovalo daljnje iseljavanje stanovništva, pad investicija i smanjenje poreznih prihoda kao i propadanje samih destinacija.

- U predinfarktnom smo stanju. Poslovni model hrvatskog turizma dugoročno je neodrživ, a glavni su problemi smještajna struktura, koja je najlošija u cijeloj Europi, veličina naše države koja ne može primiti toliki broj turista, porezi, tržište rada te upravljanje. Imamo veće opterećenje prostora, ali su nam primici po noćenju 67 posto manji nego u konkurentskim zemljama - poručio je Topalović.

Kako je studija pokazala, iako Hrvatska turistička zajednica radi na produženju turističke sezone na svih 365 dana u godini, visokih 86 posto noćenja bilježimo od lipnja do rujna, a krivac za to uvelike je smještajna struktura koju Hrvatska pruža. Čak 82 posto smještajnog kapaciteta odnosi se na privatni smještaj i kampove, koji su visoko sezonalni, dok je samo 15 posto smještaja onaj hotelski. Time smo najnekonkurentnija država u odnosu na najjače europske i mediteranske rivale, koji raspolažu udjelima hotelskog smještaja u onom ukupnom od 45 do 65 posto.

Tome je, pak, uzrok, “zanemarujuć porez na nekretnine” koji Hrvati moraju plaćati. U Hrvatskoj, naime, porez na nekretnine iznosi samo 0,03 posto, a prosjek Europe kreće se između 0,2 i jedan posto. Usporedbe radi, Francuska svoje stanovnike oporezuje s 3,26 posto na nekretnine, Italija s 1,4 posto, a Španjolska s 1,21 posto. S druge strane, PDV na smještaj nalazi se iznad prosjeka Europske Unije.

- Porezna politika daje vjetar u leđa privatnim iznajmljivačima. Moramo hitno promijeniti poslovni model. Imamo kvalitetu, no Hrvatskoj tradicionalno treba previše godina da nešto promijeni, dok ostale zemlje u našem okruženju brzo djeluju i tako nas prestižu – zaključio je Siniša Topalović.