Izmjena zakona

Hrvatska udruga banaka: 'Nije logično od nas tražiti plaćanje turističke članarine!'

AUTOR:

OBJAVLJENO:

25.9.2018. u 11:22

AUTOR:

OBJAVLJENO:

25.9.2018. u 11:22

Zagreb, 051217.
Ulica grada Vukovara.
U HUP-u u organizaciji Jutarnjeg lista, HUP-a i HUB-a odrzana je konferencija Razdoblje niskih kamatnih stopa.
Na fotografiji: Zdenko Adrovic.
Foto: Darko Tomas / CROPIX
Darko Tomaš / Hanza Media

Direktor HUB-a Zdenko Adrović

U Hrvatskoj udruzi banaka (HUB) ne smatraju logičnim da se od banaka traži da plaćaju članarinu u turističkim zajednicama, jer ne obavljaju registriranu turističku ili uslužnu djelatnost, izvijestili su u ponedjeljak iz HUB-a.

Napominjući kako su iz više medija dobili upite o turističkoj članarini, a koju bi banke slijedom prijedloga Ministarstva turizma o izmjenama zakona o članarini u turističkim zajednicama trebale plaćati, što do sada nisu bile obvezne, iz HUB-a ističu da do trenutka objave tog zakonskog prijedloga u javnoj raspravi (na eSavjetovanju sredinom prošlog tjedna) nisu imali informacije o detaljima tog novog prijedloga.

"Nismo imali informacije ni da se planira takvo novo povećanje nameta za bankarsku industriju. Načelno možemo reći da ne smatramo logičnim da se od banaka, koje ne obavljaju registriranu turističku ili uslužnu djelatnost, očekuje da podliježu tom nametu. Kroz duži period vremena raspravlja se o poreznom rasterećenju gospodarstva, a s ovim prijedlogom uvodi se dodatan namet na jednu granu gospodarstva", kažu iz HUB-a.

Dodaju da banke u Hrvatskoj već plaćaju namet na osnovu prihoda od mjenjačkih poslova ostvarenih u turističkom mjestu, a novim bi se zakonom namet plaćao i na osnovu ukupnih prihoda od naknada i provizija.

Prvi izračuni

"Iz zakona proizlazi jasna intencija zakonodavca da je obveznik članarine osoba koja trajno ili sezonski ostvaruje prihod pružanjem ugostiteljskih usluga, usluga u turizmu ili obavljanjem s turizmom neposredno povezanih djelatnosti. Proširenjem osnovice na ukupni prihod od naknada i provizija banaka, neopravdano bi se opteretilo banke za one djelatnosti koje nisu uopće vezane s obavljanjem usluga povezanih s turizmom, poput primjerice naknade i provizije po kreditnim, garantnim i sličnim poslovima", iznose iz bankarske udruge.

Time bi se osnovica za banke drastično povećala, a samim time i ukupan iznos koji banke plaćaju na osnovu obavljanja svoje osnovne djelatnosti.

Kažu i da bi se prema prvim izračunima ukupni trošak turističke članarine povećao 10 do 15 puta, te shodno tome regulatorni trošak za bankarsku industriju bi bio i bitno veći, a kao posljedica toga, bankarska industrija bi imala manje prostora za snižavanje kamatne marže i što povoljniju ponudu za svoje potrošače.

"Općenito govoreći, dugoročno održiv pristup poticanju rasta cjelokupnog hrvatskog gospodarstva ponajprije bi trebao ići u smjeru stvaranja adekvatnih preduvjeta i okvira koji će omogućiti još kvalitetnije korištenje postojećih potencijala dobro kapitaliziranog, likvidnog i snažnog bankarskog sustava, odnosno financiranje što je moguće većeg broja kvalitetnih i isplativih projekata realnog sektora", smatraju u HUB-u.

Umjesto donošenja dodatnih mjera i nameta koje potencijalno mogu smanjiti ukupni kreditni potencijal financijskog sektora, stvaranje takvog poduzetničkog okvira i, posljedično, rast realne ekonomije pozitivno će djelovati i na rast prihoda koje na temelju toga ostvaruje država, zaključuju iz te udruge.