Hrvatska za istraživanje i razvoj (R&D) izdvaja 737 milijuna dolara, prema podacima stranice how much.
Iznos od 4,6 milijardi kuna, polovica je gradskog proračuna Zagreba i čini se kao puno novca koji bi Vlada, domaće privatne kompanije, akademske ustanove i neprofitne organizacije ulagale u futurističke ideje poput umjetne inteligencije, Interneta stvari ili novih lijekova. No, to je zapravo vrlo malo. Naime, Hrvatska po ulaganju u R&D nije ni u prvih 60 zemlja svijeta pa su od nas bolje i neke susjedne države, ali i neke afričke zemlje.
Slovenija, Bugarska i Rumunjska u istraživanje i razvoj ulažu preko milijarde dolara. Srbija ulaže 20 milijuna dolara više od nas, a afričke Kenija i Etiopija čak 50 milijuna dolara više. Ipak, neke zemlje regije kaskaju za Hrvatskom. Makedonija i Bosna i Hercegovina ulažu tek nešto više od 100 milijuna dolara, a Albanija i Crna Gora dvije trećine manje.
Daleko ispred nas i naših regionalnih takmaca, dakako, nalaze se svjetske velesile. Ne čudi da je u prvih deset zemalja na listi oko 80 posto svih svjetskih investicija u istraživanje i razvoj. Prednjači SAD koji u R&D ulijeva 476 milijardi dolara, što je punih 100 milijardi dolara više od drugoplasirane Kine. Osim njih, granicu od sto milijardi dolara ulaganja u razvoj i istraživanje prelaze još samo Japan i Njemačka.