Hrvatska je za istraživanje i razvoj u 2016. godini izdvojila tri milijarde kuna, pokazuju novi, revidirani podaci državne statistike.
Iako su izdaci za te svrhe porasli u odnosu na ranije godine, Hrvatska se po ulaganjima u istraživanje i razvoj i dalje, kako pokazuju podaci Eurostata, nalazi pri samom dnu ljestvice EU. Naime, za istraživanje i razvoj u 2016. smo izdvojili samo 0,85 posto bruto domaćeg proizvoda (BDP), isto kao i Litva. Manji udio izdvajanja za istraživanje i razvoj u BDP-u od nas su imale Slovačka, Bugarska, Malta, Cipar, Rumunjska i Latvija, članica EU koja je za te svrhe izdvojila samo 0,44 posto BDP-a, što je najmanje u Uniji.
Inače, prosjek izdvajanja za istraživanje i razvoj u EU je 2016., prema podacima euro-statistike, iznosio 2,03 posto BDP-a, a u eurozoni 2,13 posto BDP-a. Među članicama Unije najveća izdvajanja za istraživanje i razvoj ima Švedska, čak 3,25 posto BDP-a, te Austrija, 3,09 posto BDP-a.
Prvi Švicarci
Izvan Unije, velike izdatke za 'ulaganja u budućnost' ima Švicarska, čak 3,37 posto BDP-a. Izvan Europe prednjači Južna Koreja, s čak 4,23 posto BDP-a usmjerenih u istraživanje i razvoj, zatim, Japan, s 3,29 posto BDP-a, pa SAD, 2,79 posto BDP-a, i Kina, 2,07 posto BDP-a, te Rusija, 1,10 posto BDP-a, pokazuju podaci Eurostata.
Razina ulaganja u istraživanje i razvoj kakve imaju razvijenije zemlje, ali i EU u cjelini, za Hrvatsku je, međutim, i dalje nedostižna. Štoviše, po ovom kriteriju teško da se više možemo uspoređivati i sa susjednom Slovenijom, koja je 2016. za istraživanje i razvoj izdvojila dva posto svog BDP-a. Ispred nas je i Mađarska, s izdvajanjima za razvoj u budućnosti od 1,21 posto BDP-a. U prilično velikim izdacima za istraživanje i razvoj leži i dio odgovora na pitanje zašto su druge zemlje i ekonomije uspješnije od nas. Vrijedi istaknuti i kako među zemljama europskog jugoistoka, koje još nisu članice Unije, za istraživanje i razvoj više od nas izdvajaju, kako pokazuju podaci Eurostata, čak i Srbija, 0,89 posto BDP-a, te Turska, 0,88 posto BDP-a.
Ne čudi stoga što posljednjih mjeseci i hrvatski političari ističu kako povećanje izdvajanja za istraživanje i razvoj mora biti jedan od prioriteta hrvatske politike, ali i društva u cjelini. Bez inovacija i novih proizvoda teško se može očekivati i daljnji razvoj gospodarstva i društva u cjelini.
Spori rast
Iako će to biti teško ostvariv cilj na kratke staze, pomaci se ipak događaju. No, oni su prespori i nedovoljno ambiciozni. O tome, uostalom, govori i podatak Eurostata da smo za istraživanje i razvoj u 2006. godini izdvojili 0,74 posto BDP-a, dok su 10 godina kasnije ti izdaci porasli na 0,85 posto BDP-a. U EU u cjelini taj je rast bio znatno veći: s 1,76 posto BDP-a 2006. godine, ti su izdaci skočili na 2,03 posto deset godina kasnije.
Kada je riječ o Hrvatskoj, ono što posebno ohrabruje su sve veća izdvajanja kompanija za inovacije. Podaci DZS-a pokazuju da je 2016. od ukupno tri milijarde kuna investiranih u budućnosti, poslovni sektor generirao čak 46,2 posto. Na drugom je mjestu visoko školstvo, koji je držao 32,6 posto ukupnih hrvatskih izdvajanja za istraživanje i razvoj, dok treće mjesto, s 21,2 posto, otpada na državni i privatni neprofitni sektor.
Na poslovima istraživanja i razvoja u Hrvatskoj u punom radnom vremenu 2016. je bilo angažirano nešto više od 11.500 ljudi, od čega je 50,6 posto bilo žena. Najveći dio izdataka za istraživanje i razvoj, 63 posto, odnosi se na troškove rada, pokazuju podaci DZS-a.