Analiza Amine Ahec Šonje

Hrvatska u 10 godina potonula po efikasnosti investiranja. Od Poljske je lošija 12 puta

AUTOR:

OBJAVLJENO:

22.5.2018. u 15:04

AUTOR:

OBJAVLJENO:

22.5.2018. u 15:04

Zvonimir Barašin/Hanza Media

Zagreb panorama

Zašto Hrvatska bilježi slabi ekonomski oporavak, zašto ima nizak rast gospodarstva? Jedan od razloga je pogoršanje efikasnosti investiranja, poručuje Amina Ahec Šonje, prodekanica učilišta Effectus, u čemu je Hrvatska u razdoblju nakon 2007. godine doslovce potonula u odnosu na druge zemlje srednje i istočne Europe.   

Govorila je o tome na današnjem znanstvenom skupu u Zagrebu koji su organizirali Rifin i Janaf povodom 25 godina izlaženja časopisa Ekonimija/Economics čiji je glavni urednik Guste Santini.

Uvodno je predavanje o investicijama održao Ljubo Jurčić, naglasivši kako je uz njihov iznos - a Hrvatska je danas ispod razine iz 2008. godine - vrlo važno promatrati i strukturu investicija. Prerađivačka industrija, primjerice, u Hrvatskoj u investicijama sudjeluje sa svega oko 11 posto.  

Amina Ahec Šonje analizirala je udio bruto investicija u hrvatskom BDP-u u odnosu na stopu rasta realnog BDP-a u zadenjih deset godina te to usporedila s novim članicama Europske unije kao i nekim starim članicama. U pitanju je pokazatelj efikasnosti ulaganja ICOR. 

 

Zaključak? Razvijene članice EU su se u 2017. godini vratile na razine investiranja od prije krize, a Hrvatska i ostale nove članice EU još uvijek su ispod razina iz 2007. godine. Kod svih novih članica je u tom razdoblju pogoršana prosječna efikasnost ulaganja, ali Hrvatska je doslovce potonula – ona je 12 puta neefikasnija u investicijama od Poljske i četiri puta neefikasnija od prosjeka. Udjeli bruto investicija u BDP-u pritom nisu bili bitno promijenjeni, naglašava Amina Ahec Šonje, a Hrvatska je imala najnižu prosječnu stopu gospodarskog rasta, svega 0,3 posto.  

U tzv. zdravom razdoblju 2014.-2017. godine, kada sve usporedive tranzicijske zemlje i Hrvatska bilježe gospodarski rast, opet jedan zanimljiv zaključak: rasla je efikasnost ulaganja, ali Hrvatska je opet po tome najgora. Iznadprosječnu efikasnost ulaganja u tom su razdoblju imale Bugarska, Litva, Poljska, Rumunjska, Slovačka i Češka.   

Amina Ahec Šonje promatrala je i porezno opterećenje gospodarstva, budući da je „zagriz“  opće države u hrvatsko gospodarstvo najveći među novim članicama EU. Smatra da -  uz pogoršanje efikasnosti investiranja - među uzroke slabog ekonomskog oporavka Hrvatske nakon krize spadaju i vrlo visoko porezno opterećenje, kao i pravna i institucionalna nesigurnost za investitore.