Zaostajemo u inovacijama

'Hrvatska razumije izazove s kojima se suočava EU, a mi ćemo joj pomoći u njezinu razvoju'

AUTOR:

OBJAVLJENO:

10.11.2019. u 15:15

AUTOR:

OBJAVLJENO:

10.11.2019. u 15:15

Zagreb, 110918.
Mihanoviceva ulica.
Konferencija Europske investicijske banke, predstavnistva Europske komisije u Zagrebu i Hanza Medije pod nazivom Industrijska proizvodnja i strana ulaganja odrzala se u hotelu Esplanade. Na fotografiji: Miguel Morgado.
Foto: Darko Tomas / CROPIX
Darko Tomaš / CROPIX

Miguel Morgado, direktor Europske investicijske banke za Jadransku regiju

Uoči hrvatskog predsjedanja Europskom unijom, snažna poruka ohrabrenja službenom Zagrebu dolazi i od Europske investicijske banke (EIB), “banke EU”. Naime, kako u intervjuu za Jutarnji list ocjenjuje Miguel Morgado, direktor EIB-a za Jadransku regiju, Hrvatska dobro razumije složeni trenutak u kojem se nalazi Unija te se u dosadašnjih nešto više od šest godina članstva uspješno integrirala u EU.

U Zagrebu će se, inače, u ponedjeljak održati konferencija “InvestEU: Poticaji investicijama i očekivanja od hrvatskog predsjedanja EU”, koju suorganizira Hanza Media i na kojoj je upravo Morgado najavljen kao glavni govornik. U razgovoru s njim dotakli smo se tema koje će dominirati konferencijom. Posebno nas je zanimala inventura dosadašnjeg članstva Hrvatske u EU, ali i uloga koju EIB može igrati u daljnjem razvoju naše zemlje.

Kako ocjenjujete prvih šest godina članstva Hrvatske u EU? Jesmo li mogli bolje iskoristiti svoje članstvo u Uniji?

- Ako bih prosuđivao članstvo Hrvatske u EU prema kvaliteti odnosa EIB-a s Hrvatskom, rekao bih da je ovih šest godina uspješno. Pogotovo u smislu integracije Hrvatske u europsku obitelj i tako osnaživanja Hrvatske u preuzimanju nove uloge i učinkovitog odgovora na brojne međunarodne izazove. Savršen primjer bit će predstojeće hrvatsko predsjedavanje Vijećem EU koje počinje u siječnju 2020. godine.

Ulaskom u EU Hrvatska je dobila niz snažnih poluga kojima može utjecati na tempo svog razvoja. Zanimljivo je da su sve države članice EU koristile te mogućnosti različito i s različitim uspjehom, a da svaka ima osjećaj da ja mogla postići više.

EIB je samo jedna od tih poluga. Raduje me što mogu reći da moji kolege i ja vidimo stalno poboljšanje načina kako Hrvatska surađuje s EIB-om na izjednačavanju na ekonomskoj i socijalnoj razini s ostatkom Europe, i na tom bi području Hrvati mogli biti ponosni na svoju državu.

Dopustite mi jedan dobar primjer: naše partnerstvo s HBOR-om. Suradnju proširujemo gotovo svakodnevno, temeljenu na zajedničkom interesu za stvaranjem novih radnih mjesta i ekonomskih prilika za Hrvate. Danas imamo više od 20 aktivnih ugovora s HBOR-om koji na različite načine podržavaju lokalne male i srednje poduzetnike, srednje velika poduzeća, uslužne djelatnosti, zdravstveni sektor - sve je to od vitalnog značaja za hrvatsko gospodarstvo i njegovu sposobnost stvaranja radnih mjesta i poboljšanja života ljudi. Samo ove smo godine kroz HBOR već uložili 292 milijuna eura u mala i srednja poduzeća i 50 milijuna eura u zdravstveni sektor. U pripremi je još više od 120 milijuna eura za potencijalno potpisivanje do kraja godine s našim drugim partnerima u Hrvatskoj.

Osim toga, zajedno s HBOR-om napravili smo malu revoluciju na hrvatskom financijskom tržištu - dva od tri fonda rizičnog kapitala koja su danas aktivna u Hrvatskoj stvorena su uz potporu Europskog investicijskog fonda (EIF), koji je dio EIB grupe - jedan od dva fonda pomažu inovativnim početnicima, a drugi podupire poduzeća s društvenim djelovanjem. Tako će još više ljudi osjećati koristi od članstva u EU.

Fondovi rizičnog kapitala nisu postojali prije šest godina, i taj je razvoj izravna posljedica vašeg članstva u EU. I rezultat je uspješnije suradnje između Hrvatske, institucija EU i EIB grupe.

No, suradnja nije samo u jednom smjeru, iz Luxembourga prema Zagrebu, nego i iz Zagreba prema Luxembourgu. Hrvatska Vlada nedavno je dala financijske doprinose Inicijativi EIB-a za ekonomsku otpornost, stvorenoj da podrži zemlje koje su izložene migrantskoj krizi. To će dati podršku Zapadnom Balkanu u suočavanju s posljedicama migrantske krize. Doprinosom ERI-u, hrvatska Vlada pronašla je način da izgradi svoju regionalnu vodeću ulogu, i drago nam je što smo na tom planu pomogli Hrvatskoj.

Dobra je vijest da će suradnja rasti. Morat ćemo zajedno raditi na brojnim pitanjima, uključujući ključna globalna pitanja, poput klimatskih promjena. Radujem se toj suradnji jer će ona ojačati i Hrvatsku i EU.

U kojoj je mjeri hrvatsko gospodarstvo imalo koristi od članstva u EU?

- Smatram kako je Hrvatska imala veliku korist od ulaska u EU. Pristupanjem EU Hrvatska je dobila slobodan pristup tržištu od 500 milijuna potrošača. Trgovinski sporazumi s trećim zemljama - poput Japana i Kanade - koje EU potpisuje širom svijeta, proširuju tržište i mogućnosti.

Nakon pristupanja Hrvatske, izazov je bio kako hrvatskim tvrtkama osigurati poslovanje na tim tržištima, a zauzvrat stvoriti radna mjesta i povećati prihod za što je moguće više ljudi u Hrvatskoj.

Brži gospodarski razvoj presudan je za ublažavanje drugih socijalnih pitanja poput iseljavanja kvalificirane radne snage, što je glavno pitanje, ne samo za Hrvatsku. Ne moram vam govoriti o važnosti rješavanja tog problema jer svakodnevno osjećate posljedice.

Promatrajući aktivnosti EIB-a i EIF-a u Hrvatskoj, naše poslovanje postaje sve složenije. To ukazuje na pozitivna kretanja na lokalnom tržištu, što je još jedna dobra vijest.

Kao što sam već spomenuo, Hrvatska sada ima rastuće tržište rizičnog kapitala koje privlači nova ulaganja u inovativne tvrtke i buduće tvorce radnih mjesta. Postoje hrvatske tvrtke koje mijenjaju lice globalne automobilske industrije i stavljaju Hrvatsku na svjetsku kartu kada su u pitanju inovacije i istraživanje. EIB može pomoći u povećanju broja tih poduzeća i osigurati da poduzeća poput Rimac Automobila nisu izolirane priče o uspjehu.

Vidimo i poboljšanja u turističkom sektoru, u ovom trenutku ključnom za hrvatsko gospodarstvo. Naša suradnja s ključnim turističkim tvrtkama poboljšava kvalitetu Hrvatske kao turističkog odredišta i stvara održiviji i raznolikiji turistički sektor.

Konkretan je ishod suradnje Hrvatske s EIB grupom da smo između 2009. i 2018. pomogli održati više od 227 tisuća radnih mjesta.

Drugi pokazatelj napretka je činjenica što je Hrvatska na putu ulaska u eurozonu. Mogu samo čestitati ministru financija i članu odbora guvernera EIB-a Zdravku Mariću i guverneru Hrvatske narodne banke Borisu Vujčiću na upravljanju tim procesom.

Napredak očito postoji, ali moramo učiniti više. Moramo nastaviti suradnju kako bismo osigurali da se ovaj napredak još više odražava u životnom standardu hrvatskih građana. Iz novog ciklusa InvestEU moramo Hrvatskoj osigurati što je moguće više koristi. EIB može pomoći u tom procesu i aktivno će sudjelovati s našim hrvatskim partnerima u ostvarenju najvećeg mogućeg učinka iz korištenih sredstava.

Zaostajemo u inovacijama

U Hrvatskoj se mnogo govori o inovacijama. Hrvatska je, međutim, i prema izdvajanjima za istraživanje i razvoj na samom dnu ljestvice EU i znatno ispod prosjeka Unije. Kako EIB može podržati i pomoći inovacijama u Hrvatskoj?

- U pravu ste. Hrvatska može više. U Hrvatskoj ima mnogo inovativnih poduzetnika koji bi mogli učiniti više i za zemlju i za EU ako za njih stvorimo odgovarajuće mehanizme za jačanje. EIB je spreman odraditi svoj dio posla osiguravajući da Hrvatska što više iskoristi mogućnosti ulaganja predstavljene kroz inicijative poput InvestEU, koji uključuje prostor posvećen istraživanju, inovacijama i digitalizaciji.

Otvoreno govoreći, kako bi ostala snažna i napredovala u svijetu, Europa mora ostati predvodnik u istraživanju i razvoju, a isto tako i u inovacijama. To će biti zajednički napor svih zemalja EU, uključujući Hrvatsku. EIB je u jedinstvenom položaju da olakša i podrži tako ambiciozan plan svojim sredstvima i savjetima.

Želimo vidjeti nova visokovrijedna radna mjesta, nove prihode, bolje obrazovanje i stvoriti nove priče o uspjehu u inovacijama u Europi. Uz financiranje, EIB nudi i naše jedinstveno iskustvo i znanje kako bismo to ostvarili. Naši dobri odnosi s HBOR-om i hrvatskom Vladom uvjeravaju nas da bismo bili važan saveznik u omogućavanju te promjene u Hrvatskoj, i tome se veselimo.

Kako vidite hrvatsko gospodarstvo za, primjerice, deset godina?

- Vidim pozitivan trend u razvoju hrvatskog gospodarstva. Planirano uvođenje eura bio bi važan trenutak u modernoj povijesti Hrvatske. To će dodatno povećati gospodarske mogućnosti dostupne Hrvatima.

Paneuropske inicijative, poput InvestEU, napori za povećanje konkurentnosti Europe u svijetu, ulaganja u istraživanje i razvoj, prije svega ulaganja u borbu protiv klimatskih promjena, zelene izvore energije, zeleno i kružno gospodarstvo, pružaju ogromne mogućnosti za održivi rast. Taj napor zahtijevao bi djelovanje hrvatske Vlade, kao i podršku institucija poput EIB-a.

Neki od utjecajnih trendova - poput demografskih promjena - zahtijevaju dodatnu pozornost i brigu, pa možemo reći kako će sposobnost rješavanja tih problema utjecati na razvoj hrvatskog gospodarstva u budućnosti. Europska investicijska banka spremna je učiniti sve što može kako bi osigurala svijetlu budućnost.

 

Što mislite o prioritetima hrvatskog predsjedavanja EU? Jesu li dobro definirani s obzirom na izazove s kojima je EU trenutno suočen, poput Brexita ili usvajanja novog financijskog okvira za razdoblje do 2027.?

- Prioriteti uvijek odražavaju dnevni red pojedinih zemalja, i u ovom slučaju oni pokazuju kako Hrvatska vrlo dobro razumije složeni trenutak u kojem se Europa nalazi i izazove s kojima smo suočeni kao obitelj EU.

Naglašavanje klimatskih promjena vrlo je značajno za EIB, kao klimatsku banku EU, i time smo posebno zadovoljni. Moramo pojačati naše aktivnosti na tom području, i nadamo se da će nam naglašavanje ovog izazova pomoći u postizanju što boljih rezultata.

EIB je svjestan da bismo trebali uložiti bilijune eura za klimatske projekte u sljedećih 10 godina kako bismo se suočili s klimatskim promjenama i spriječili katastrofe koja prijete čitavom čovječanstvu. Drago mi je vidjeti kako Hrvatska preuzima svoju ulogu u isticanju ovog izuzetnog pothvata pod vodstvom EU.

Kako je Hrvatska, prema vašem mišljenju, koristila fondove EU iz trenutne financijske perspektive?

- Iz perspektive EIB-a i ovdje vidimo poboljšanja. Rekavši to, također želim reći da je za to pitanje najbolja adresa Ministarstvo regionalnog razvoja i fondova EU.

EIB je aktivno uključen u taj proces. S Hrvatskom smo potpisali ugovor o zajmu u iznosu od 600 milijuna eura za sufinanciranje nacionalnog doprinosa projektima koje financira EU u okviru najvećeg hrvatskog operativnog programa pod nazivom “Konkurentnost i kohezija”. Ta su sredstva iskorištena za mnoge važne projekte - od Odjela za palijativnu skrb u varaždinskoj bolnici, preko željezničkih veza diljem zemlje, do studentskog smještaja u Osijeku. Sve je to ključna infrastruktura za povećanje kvalitete života u Hrvatskoj.

Naše iskustvo takvog rada pokazuje dobar napredak kombiniranja fondova EU sa zajmovima EIB-a. Ovdje smo vidjeli lagani početak - nešto što nije neuobičajeno za nove države članice. No, uspjeli smo podići tempo i barem, ako pogledam iskorištenost zajmova, situacija se sada poboljšava.

Znatan dio iznosa našeg zajma već je uplaćen Ministarstvu financija, a niz potprojekata koji se financiraju ili će biti financirani iz njih, sada je proporcionalno veći od isplate. Na temelju tog iskustva i imajući u vidu samo manji dio troškova projekta koji su podržani iz izvora EU i EIB-a, mogao bih reći kako korištenje bespovratnih sredstava iz EU vrlo dobro napreduje.

Koliko je EIB bio aktivan u Hrvatskoj? U koje je najznačajnije projekte uključen EIB?

- Vrlo smo ponosni na naše aktivnosti u Hrvatskoj i učinke koje taj rad ima na životni standard hrvatskih građana. Kroz EIF razvijamo novu financijsku infrastrukturu u zemlji kako bismo privukli nova ulaganja. Kao rezultat, imamo, kao što sam spomenuo, dva nova fonda rizičnog kapitala koji posluju u Hrvatskoj.

EIB-ov portfelj u zemlji postaje sve raznolikiji. EIB je investirao u mala i srednja te srednje velika poduzeća, zdravstvene, turističke, ekološke i prometne projekte u cijeloj zemlji - od hotela i razvoja socijalne infrastrukture, do zračnih luka i proizvodnje električne energije.

U samo jednom projektu, KBC Rijeka, pozitivno utječemo na kvalitetu života gotovo 600.000 ljudi koji koriste usluge te ustanove. Taj projekt lokalno opisuju kao povijesni i vrlo smo ponosni što tako pridonosimo boljem životu u Hrvatskoj.

U privatnom sektoru, EIB izravno podržava veće projekte u sektoru turizma i proizvodnje te pruža povoljne kredite i druge financijske instrumente malim i srednjim te srednje velikim poduzećima kroz naše poslovanje s nekoliko financijskih posrednika.

EIB podržava Hrvatsku, ne samo konkurentnim zajmovima, već i savjetodavnim uslugama. Te savjetodavne usluge štede dragocjeno vrijeme i poboljšavaju pripremu i provedbu projekata, a zauzvrat privlače sve veća ulaganja u Hrvatsku.

Nedavno smo dogovorili suradnju s HBOR-om na razvoju financijskog instrumenta za podršku investicijama u energetsku učinkovitost za hrvatske tvrtke i stambene udruge koje žele poboljšati energetsku učinkovitost svojih zgrada.

Ranije sam spomenuo naše aktivnosti vezane uz financiranje KBC-a Rijeka; ova se suradnja proširuje i na savjetodavne usluge jer s KBC-om Rijeka radimo na pripremi njihovih budućih investicijskih projekata.

Koji će fokus EIB-a biti u Hrvatskoj u narednom razdoblju? U kojim ćete sektorima gospodarstva biti prisutniji? Postoje li projekti koje ste u budućnosti spremni financirati u Hrvatskoj, posebno u infrastrukturi?

- Radujemo se istraživati načine kako će digitalizacija, inovacije i zelene tehnologije pomoći Hrvatskoj u stvaranju radnih mjesta, prihoda i gospodarskog napretka. Također se radujemo istraživanju mogućnosti kako zadržati inovativne i poduzetničke ljude u Hrvatskoj te pomoći u suzbijanju socijalnih i ekonomskih pitanja, poput odljeva mozgova i održavanja konkurentnosti na razini Europe. Zajedno s HBOR-om provodimo pilot-projekt Financijski instrument za povoljno financiranje “zelenih projekata” kako bismo podržali ulaganja, primjerice, u prirodno zaštićena područja, poboljšavajući tako njihovu ekonomsku vrijednost ili ulaganja u zelenu infrastrukturu u općinama.

EIB Grupa također je zainteresirana za podršku početnicima. Naš EIF potpisao je program EU koji podržava InnovFin s PBZ-om, od kojeg koristi imaju mala i srednja poduzeća s inovativnim pristupom u svom poslovanju.

Sada je pronalazaštvo, istraživanje i razvoj visoko na dnevnom redu nove Europske komisije i veselimo se još većem ulaganju u tvrtke koje pomažu Europi da zadrži ili u nekim sektorima obnovi svoju poziciju globalnog predvodnika u inovacijama, istraživanju i obrazovanju. To će otvoriti nove mogućnosti poduzećima u Hrvatskoj, koja pozivam da se priključe tom programu.

Novi instrument InvestEU donijet će i nove i uzbudljive mogućnosti ulaganja. Naša konferencija o InvestEU osmišljena je kako bi pomogla Hrvatskoj da ostvari najviše moguće od InvestEU.

EIB je također zainteresiran za projekte koji omogućuju rast društvenih poduzeća. Kako bi Europa bila uspješna, moramo osigurati da što veći broj ljudi ima koristi od mogućnosti koje nudi EU.