Poboljšani izgledi

Hrvatska izlazi iz "smeća": Otpisom dijela duga Agrokora, smanjit će nam se i vanjski dug

AUTOR:

  • Marina Klepo

OBJAVLJENO:

8.7.2018. u 17:31

AUTOR:

  • Marina Klepo

OBJAVLJENO:

8.7.2018. u 17:31

Zagreb, 140318.
Ministarstvo rada i mirovinskog sustava.
Ministar rada i mirovinskog sustava Marko Pavic i ministar financija Zdravko Maric potpisali su ugovore o dodjeli bespovratnih sredstava Ministarstvu financija. Ugovorima o dodjeli 7,9 milijuna kuna bespovratnih sredstava iz Europskog socijalnog fonda financirat ce se dva projekta Ministarstva financija.
Na fotografiji: Zdravko Maric.
Foto: Marko Todorov / CROPIX
Marko Todorov / Hanza Media

Zdravko Marić

Ponajprije zahvaljujući poboljšanju stanja državnih financija i manjoj vanjskoj ranjivosti zemlje, agencija Fitch povećala je izglede hrvatskog kreditnog rejtinga BB+ sa stabilnih na pozitivne, što je korak do investicijske razine i ujedno i najbolja ocjena kojom Hrvatsku trenutačno ocjenjuje jedna od tri rejting agencije.

- To je očekivani scenarij i može se očekivati da će do kraja ove ili početkom iduće godine Hrvatska dobiti investicijski rejting - smatra Hrvoje Stojić, analitičar Addiko banke. Zbog pohvalne fiskalnoj politici, naravno, najviše je zadovoljan ministar financija Zdravko Marić koji ocjenjuje da će se rejting dići na investicijsku razinu rejting “do kraja mandata ove Vlade”.

Višak u proračunu

Nakon što je lani iznosio 0,8 posto BDP-a, Fitch predviđa da će proračunski suficit ove godine biti na razini od 0,4 posto, a razlozi su dobra kontrola rashoda, manji trošak kamata i rast prihoda. Uz višak u proračunu, niske kamatne stope i rast ekonomije očekuje se i nastavak značajnog smanjenja javnog duga: s prošlogodišnjih 80,2 posto BDP-a, dogodine bi trebao pasti na 71 posto.

Pozitivnom izvješću Fitcha, čini se, značajno je pridonio i razvoj situacije s Agrokorom, kako u smislu ograničenog utjecaja na ekonomiju tako i zbog uspješnog završetka nagodbe vjerovnika. Iako je dobit banaka smanjena zbog povećane izloženosti Agrokoru, sektor je ipak ostao profitabilan. Udio loših kredita pao je sa 17,3 posto krajem 2017. godine na 11,4 posto u ožujku ove godine.

Premda i dalje postoje rizici za pogoršanje, Fitch ističe da je nagodbu o restrukturiranju Agrokorova duga odobrilo je otprilike 80 posto vjerovnika. Među ostalim, to bi trebalo osigurati i smanjenje neto vanjskog duga na 22 posto BDP-a do kraja godine, s prošlogodišnjih 33 posto.

- Vanjski dug će se smanjiti zbog otpisa dijela duga sektora poduzeća i banaka, a to znači da će se smanjiti i vanjska ranjivost zemlje. U slučaju izbijanja nove financijske krize, to znači da će je Hrvatska spremnije dočekati - kaže Stojić. Smanjenju vanjskog duga kao i rastu deviznih rezervi zemlje pridonijeli su nastavak viška na tekućem računu platne bilance, osobito zbog rasta prihoda od turizma, te priljev kapitala, među ostalim i iz europskih fondova.

Valutni rizik

Iako izvješće daje razloge za optimizam, Fitch ipak podsjeća da je hrvatska ekonomija i dalje visoko zadužena. Uz višu razinu javnog i vanjskog duga nego u zemljama sa sličnim kreditnim rejtingom, dug poduzeća i kućanstava, podsjeća, premašuje 100 posto BDP-a. Također, 77 posto depozita banaka i 76 posto državnog duga je denominirano u stranoj valutu, što ipak nosi valutni rizik. No,analitičari Fitcha očekuju nastavak stabilnost monetarne i tečajne politike, čime se minimaliziraju i rizici za visokoeurizirane bilance kućanstva, poduzeća i države. Agencija navodi i to da je Vlada prihvatila strategiju uvođenja eura prema kojoj bi Hrvatska mogla ući u eurozonu 2023. godine.

Pokretač rasta

Glavne slabosti hrvatske ekonomije, pak, ostaje njen slabašan rast. Na kraju prošle i početkom ove godine BDP je značajno usporio, a kao razloge tome ova agencija vidi usporavanje rasta u EU, visoku prošlogodišnju bazu, Agrokor te izostanak većih javnih investicija. U ovoj godini očekuje stopu rasta hrvatskog gospodarstva od 2,6 posto, a u 2019. od 2,5 posto, “zahvaljujući snažnom turizmu, rastu realnih plaća, smanjenju poreza, relaksiranoj monetarnoj politici i povećanom izvršenju projekta EU.

- Kako bilo, potencijalni rast od oko dva posto je niži nego kod usporedivih zemalja i to predstavlja slabost - kaže se u izvješću.

Usporavanje ekonomije, kao i činjenica da je po stupnju razvijenosti Hrvatsku ove godine pretekla i Rumunjska, svakako nisu ohrabrujući. Zdeslav Šantić, analitičar Splitske banke, ističe kako to ukazuje da je potrebno razvijati drugačije generatore rasta.

- Glavni pokretač rasta ponovno je potrošnja, a vidi se i slabost po pitanju državnih investicija. Općenito, ukupan rast investicija je relativno skroman, puno manji nego u drugih usporedivim zemljama. A investicije u globalu znače i veću produktivnost te veći potencijal za rast u budućnosti, ističe Šantić.

Da potrošnja kućanstava predstavlja glavnu gospodarsku aktivnost potvrđuje i najnoviji rekordni podatak o rastu maloprodaje u svibnju od čak 7,9 posto na godišnjoj razini. “Rast potrošnje 45 mjeseci zaredom nije zabilježen otkad DZS vodi te podatke”, primjećuju analitičari RBA. U prvih pet maloprodaja je rasla 4,4 posto u odnosnu na isto razdoblje lani, a tome je najviše pridonijela povećana kupovina novih automobila. Dok potrošnja kućanstva i turizam nose rast ekonomije, Šantić podsjeća da je u prvom kvartalu ove godine došlo do pada izvoza. To svakako ne upućuje na promjenu generatora rasta niti na jačanje konkurentnosti ekonomije.