U situaciji kada se hrvatski turizam više nego ikada bori s nedostatkom radne snage koju je počeo intenzivno uvoziti iz zemalja bivše Jugoslavije, na Danima hrvatskog turizma na Hvaru na turističkom forumu u organizaciji Hrvatska gospodarske komore razgovaralo se o obrazovanju turističkih kadrova.
Svakako je bilo pohvalno čuti koje će se sve mjere poduzeti da se mladi ljudi zadrže u turizmu, a ne da većina njih odlazi u Irsku ili Njemačku zbog čega je hrvatskim hotelijerima sve teže naći radnu snagu, međutim nije bilo ni riječi o tome koliko će se dignuti plaće i što Hrvatska može više ponuditi jednom sezoncu iz Slavonije da ne ode dalje, već da ostane na hrvatskoj obali. Tim više što se već iduće godine otvara i tržište radne snage u Austriji koja već sada privlači mnogobrojne hrvatske turističke radnike. A Hrvatska će iduće godine trebati do 20 tisuća radnika u turizmu, i to sve veće kvalitete usporedno s rastom broja zvjezdica. Samo ove godine uvezeno je 8.900 radnika iz inozemstva, a ta brojka u 2019. sigurno neće padati.
Iznijet je zanimljiv podatak kako je ove godine bilo nikad više zainteresiranih školaraca za strukovne turističke škole. Taj podatak svakako može iznenaditi sve one koji žive na obali kada se zna da već godinama pada interes učenika za upis u takve škole te ih u velikom broju slučaja upisuju oni koji se time kasnije ne žele baviti. Primjerice u najboljoj ljetnoj odmorišnoj destinaciji u 2018. Malom Lošinju ove godine nije upisan niti jedan konobar, na Krku je u turistička zvanja upisano samo troje ljudi, a u Poreču njih osmero.
- Lijepa je informacija da ima sve više zainteresiranih za upis u turističke strukovne škole, ali većina njih je na kontinentu. Zabrinjava što je sve manje zainteresiranih u destinacijama gdje mi radimo, pa se onda suočavamo s činjenicom kako te učenike dovesti u naše destinacije jer to znači potpunu promjenu života, odnosno preseljenje, kazala je Nevena Tolanov iz Valamar Riviere. I nije to jedina briga poslodavaca. I nakon što ti učenici izađu iz škola, većinom nemaju znanja koja su danas potrebna ju turističkom sektoru, a nedostaje i motivacija.
- U prvoj godini vidimo da imanju problem profesionalne motivacije, na drugoj radimo na njihovoj motivaciji, ali svejedno imamo učenike u 3. razredu srednje škole koji još uvijek nisu sigurni žele li raditi taj posao, kazala je Tolanov dodajući kako ni roditelji, ni učenici ni profesori danas nisu svjesni koliko se različitih karijera danas može realizirati u hrvatskom turizmu. Silvia Baričević iz lošinjske Jadranke kazala je da zato oni organiziraju svoje akademije, te da ih svi zaposlenici prolaze mjesec dana prije nego počnu raditi.
- Za edukaciju naših djelatnika izdvajamo godišnje dva milijuna kuna budući da imamo hotele sa četiri i pet zvjezdica gdje su potrebne dodatne kompetencije, kazala je.
Jedno od dugoročnijih rješenja kako dobiti kvalitetu modernog turističkog kadra su centri za kompetenciju o kojima se govori još iz razdoblja kada je ministar turizma bio Veljko Ostojić. Tek sada se zapravo kreće u njihovu realizaciju, iako su oni odavno trebali zaživjeti jer je situacija za 2019. već alarmantna. Frano Matušić iz Ministarstva turizma kazao je da će biti formirano njih šest – u Puli, Opatiji, Dubrovniku, Splitu, Zaboku i Osijeku.
U njih će se uložiti 500 milijuna kuna, a služit će za dodatnu edukaciju učenika, ali i svih onih koji se žele prekvalificirati te profesora i mentora. Surađivat će sa stranim institucijama i profesionalcima i bit će opremljeni najmodernijom otpremom u ugostiteljstvu, primjerice za molekularnu kuhinju. Podršku im je pružio i ugledni Baskijski kulinarski centar. Ti bi centri dugoročno mogli stvarati nove kadrove za hrvatski turizam, a u njih bi bili involvirani i turističke tvrtke. Naveo je i da je ministarstvo dosad uvelo tri mjere kojima pomaže oko radnje snage – uvoz radne snahe, stipendiranja i prekvalifikacije.
Osim centra za kompetencije, rješenje je i u promjeni srednjoškolskog obrazovanja u turizmu o čemu se govori isto već godinama, ali se ništa nije dosad promijenilo. Božo Pavičin iz Hrvatske gospodarske komore smatra da bi se turističko i ugostiteljsko srednjoškolsko obrazovanje trebalo prilagoditi dualnom obrazovanju primjerice u Austriji gdje se učenici već u osnovnih školi usmjeravaju u određena zanimanja tako da su srednjoškolci već zainteresirani za rad u turizmu kada izaberu neko zanimanje jer ih na to potiče tvrtka koja traži takve djelatnike.