Gotovo 70 posto hrvatskih automobila starije je od 10 godina, a čak pola milijuna lani ih je isključeno iz prometa zbog tehničke neispravnosti, pokazala je to jučer objavljena statistika Centra za vozila Hrvatske (CVH).
Prosječan automobil na našim cestama postaje tinejdžer, star je 13 godina, motocikl nešto manje 12,5 godina, a traktori ulaze u poodmaklu dob od 31 godine. Posljedica je to dijelom, kažu stručnjaci CVH-a, uvoza rabljenih vozila iz Europske unije. Samo lani iz zemlja EU uvezli smo ih 80 tisuća, 25 posto više nego što smo kupili novih automobila iz salona.
Opravdano stoga raste zabrinutost u javnosti da Hrvatska polako postaje smetlište za islužene njemačke dizelaše. Upravo je njih u ukupnom uvozu najviše, oko 88 posto prema podacima agencije Promocija Plus. Dodatno, pogledamo li podatke o starosti njihovih vozila, moglo bi se spekulirati da su baš Hrvati, u nekoj mjeri, zaslužni za pomlađivanje njihovog voznog parka. Njemački su automobili, naime, četiri godine mlađi od hrvatskih, u prosjeku 9 godina, isto kao i austrijski. To je dvije godine manje od europskog prosjeka. Mlađe automobile, prema zadnjim podacima, bilježi tek Danska (8,4), Ujedinjeno Kraljevstvo (8,7) i Irska (8,8).
Tješiti nas ipak može činjenica da naši automobili nisu najstariji u Europi, tu titulu drži Poljska čija su osobna vozila starija od 17 godina. Slijede ju i ostale zemlje bivšeg Istočnog bloka, Litva (16,9), Rumunjska (16,2), Latvija (16), Mađarska (15), Češka (14,7).
Što se naših susjeda tiče, Talijani i Slovenci, s automobilima od 11 godina, nalaze se u okviru europskog prosjeka. Srpski su automobili, pak, dvije godine stariji od naših, odnosno u prosjeku 15 godina.