Hrvati su sa 14 posto zaposlenika na teškim fizičkim poslovima među zemljama s najviše fizičkih radnika u Europi, pišu statističari Eurostata. Hrvatska se, prema njima, nalazi u prvih pet zemalja EU s najviše “fizikalaca”, a više ih je tek u Grčkoj (21,5), Poljskoj (16,1), Mađarskoj (15,9), Latviji (15,2), a s Austrijancima smo gotovo izjednačeni.
Podaci su to europskog istraživanja o fizičkoj aktivnosti na radnom mjestu. U njemu su statističari radno stanovištvo svake zemlje podijelili u četiri skupine – oni koji sjede na poslu, oni koji stoje na nogama, oni koji obavljaju poslove umjerene fizičke aktivnosti i oni koji obavljaju teške fizičke poslove. Ne iznenađuje da Hrvatska odstupa od europskog prosjeka u gotovo svakoj kategoriji. Osim visokog udjela od 14 posto teških fizičkih radnika, nasuprot europskog prosjeka od 10 posto, što uključuje građevinske radnike, radnike na utovaru i istovaru te kopanju, najdominantniji je sektor u Hrvatskoj onaj umjerenog fizičkog rada. Tako 38 posto Hrvata obavlja poslove kao što su konobari, automehaničari, medicinsko osoblje, vodoinstalateri i dostavljači (prosjek EU je 30 posto). Također, puno manje Hrvata, u odnosu na 40 posto Europljana, sjedi na svojem radnom mjestu. Tek 31,8 posto nas ima uredski posao, posao u pozivnom centru ili posao vozača. Manje od nas sjede tek naši susjedi Talijani, Srbi, Rumunji, Makedonici, ali i Portugalci i Grci. Na kraju, tek 16 posto Hrvata, kažu statističari, uglavnom stoji na nogama u svojem radnom vremenu, odnosno rade kao učitelji ili trgovci, a to je manje od EU prosjeka koji 20 posto.
- Taj je udio fizičkih radnika u Hrvatskoj vjerojatno posljedica naše tehnološke zaostalosti, ali i nedovoljne pozornosti zaštiti zdravlja i sigurnosti na radnom mjestu, kazao nam je Predrag Bejaković, istraživač s Instituta za javne financije osvrćući se na podatak o Hrvatima zaposlenima na poslovima teškog fizičkog rada. No, dvojbenom je ocijenio metodologiju.
- To je subjektivna procjena. Ako radnik u graditeljstvu možda nekoliko puta dnevno treba prenijeti neki teret, je li to teže od konobara koji cijeli radni dan hoda. Niti je svaki nesjedeći posao posebno težak, niti je svaki sjedeći posao posebno ugodan – zaključit će Bejaković.
Da u našem slučaju nije riječ o nedostatku tehnologije i robotizacije, već o niskim plaćama koje potiču zapošljavanje u tom sektoru, istaknuo je Danijel Nestić, znanstveni savjetnik na Ekonomskom institutu u Zagrebu.
- Uzmimo građevinskog poduzetnika koji razmišlja hoće li uzeti stroj za žbukanje ili zaposliti dva radnika. U Hrvatskoj je zbog relativno malih plaća u tom sektoru isplativije uzeti dva radnika, ali poduzetnik u, primjerice, Danskoj, prije bi uzeo stoj za žbukanje – ističe Nestić. Stoga, kaže, visoki udio fizičkog rada ne iznenađuje jer je to vezano uz ukupan razvoj gospodarstva određene zemlje.
Suprotno očekivanju, prema europskoj statistici, Grci su najveći europski fizički radnici. Njih 20 posto obavlja poslove koji uključuju teški fizički rad. Sjedeće poslove, također, obavlja 20 posto zaposlenih, a čak 46,4 posto ih obavlja poslove koju uključuju umjerenu fizičku aktivnost.