Na ovogodišnjem 'potrošačkom semaforu' Europske komisije koji mjeri zadovoljstvo potrošača robom i uslugama na tržištu, Hrvatska i dalje stoji pri dnu ljestvice zemalja Europske unije. Od 40 proizvoda i usluga koji su se našli u istraživanju, za njih 28 Hrvatska je rangirana među tri posljednje zemlje, a kod 15 je zauzela posljednje mjesto.
Kada je riječ o proizvodima, hrvatski potrošači imaju najmanje povjerenja u meso i mesne prerađevine, štoviše, ta je kategorija proizvoda dobila najlošiju ocjenu u Uniji, 63,3, što je 17,7 bodova ispod prosjeka EU. S druge strane, najviše povjerenja potrošači u Hrvatskoj imaju u alkoholna pića, od mogućih 100 ocjena je 81,2.
Problemi i žalbe
Na tržištu usluga, pak, najlošije su prošle one koje se odnose na nekretnine, a najbolju ocjenu dobila je usluga osobne njege. Tržišni rezultate pokazuje indikator MPI koji se kreće u rasponu od o do 100, a sastavljen je od pet komponenti. Potrošači koji su sudjelovali u sastavljanju 'semafora' ocjenjivali su usporedbu ponuda, respektiranje prava potrošača, uvažavanje očekivanja potrošača, izbor prodavača i opskrbljivača te način rješavanja problema i žalbi.
Usporedba s ranijim istraživanjima pokazuje da se percepcija i iskustvo potrošača s vremenom mijenjaju. Tako je 2014. godine, kada je Hrvatska bila prvi put uključena u ovo istraživanje o zadovoljstvu potrošača, najbolju ocjenu na tržištu roba, čak bolju od alkohola, dobio segment 'knjige, magazini, novine'. Istodobno, još lošije od mesa i mesnih prerađevina tada su prošli rabljeni automobili.
Na tržištu usluga pak, najveće povjerenje tada su uživali kultura i zabava, a najgore krediti banaka.
Ipak, u odnosu na 2015. ukupan rang Hrvatske blago se pogoršao, a tome su najviše pridonijele usluge. Premda i na razini Europske unije samo 52 posto potrošača vjeruje da se u segmentu usluga poštuje prava potrošača, 'semafor zadovoljstva' pokazuje da se nastavlja pozitivan trend započet 2010. godine.
- Od 2015. godine najveće poboljšanje rezultata zabilježeno je u istočnoj Europi, što je u skladu s trendom zamijećenim u ranijim istraživanjima. To sugerira da se razlike u funkcioniranju tržišta na istoku i zapadu smanjuje, stoji u izvješću Europske komisije. Ipak, dodaje se, tržišta u zapadnoj Europi sustavno su bolja za potrošače, dok jug kontinenta zaostaje, osobito u segmentu telekomunikacijskih, komunalnih i bankarskih usluga.
Prometne usluge
U slučaju bankarskih usluga, primjerice, najviše ih brine 'povjerenje, usporedba na tržištu i očekivanja potrošača'. Ipak kada je riječ o kreditima, iako stoje loše, zabilježen je najveći napredak u odnosu na prošlogodišnje istraživanje. Dok i ovo istraživanje svjedoči o velikom nepovjerenju Hrvata u sve i svašta, hrvatske susjedne zemlje, Slovenija i Mađarska, primjerice, nesumnjivo su trendu poboljšanja tržišne ponude u istočnoj Europi.
Slovenija je svrstana među tri vodeće zemlje Unije za čak osam proizvoda i 16 usluga, a najbolju ocjenu u EU Slovenci su dali prometnim uslugama “tramvaju, lokalnim autobusima i željeznici te uslugama plina. Još je bolje pozicionirana Mađarska koja je izborila prvo mjesto za 15 proizvoda i 22 usluge. Od 2015. godine ta je zemlja poboljšala svoj ukupan rezultat za 6,5 bodova.