Iako se početkom godine činilo da će izgubiti veliki sudski spor i zbog toga je morala rezervirati više od 80 milijuna kuna, Hrvatska poštanska banka na kraju tog procesa ipak je izašla kao pobjednik.
Kako je obavijestila Zagrebačku burzu, u petak, 12. lipnja, dobila je drugostupanjsku presudu Visokog trgovačkog suda u Zagrebu „kojom se preinačuje prvostupanjska presuda” odbija tužbeni zahtjev tvrtke Moj Dvor Građenje kojemu je HPB-u trebao isplatiti 80,3 milijuna kuna i zatezne kamate koje su tekle od 10. ožujka 2011. godine.
Ukidanje rezervacija
Također, Visoki trgovački sud naložio je tvrtki koja je tužila HPB da u idućih osam dana nadoknadi parnične troškove u iznosu od 1,3 milijuna kuna. S obzirom da je donesena pravomoćna presuda, HPB sada namjerava ukinuti prethodno formirane rezervacije u iznosu od 89,1 milijuna kuna, a taj iznos bit će iskazan kao prihod u računu dobiti i gubitka za drugi kvartal ove godine. Upravo zahvaljujući tom izdvajanju rezervacija HPB je u posljednjem kvartalu prošle godine ostvario gubitak, a na razini cijele godine, prema posljednjim podacima HNB-a, ta državna banka je u prošloj godini ostvarila bruto dobit od svega 38,9 milijuna kuna. Još u prva tri kvartala poslovala je s neto dobiti od 170,4 milijuna kuna. Podatak o dobivanju važne sudske presude pozitivno se odrazio i na kretanje dionice banke. U danu kada su burze u svijetu i kod kuće bile u minusu uslijed negativnog raspoloženja koje je zahvatilo ulagače, dionica HPB-a porasla je više od dva posto.
U banci nikada nisu bili voljni govoriti o problematičnim sudskim sporovima s kojima se suočavala, ali sa slučajem koji joj je mogao donijeti veliki gubitak javnost je ipak bila dobro upoznata. Prije godinu dana Trgovački sud u Zagrebu donio je nepravomoćnu presudu kojom je HPB-u nalažio da poduzetniku Zdravku Markoti namiri štetu od 82,3 milijuna kuna i plati još gotovo milijun kuna sudskih troškova. On je 2006. pokrenuo projekt gradnje zgrade na Trešnjevci pod nazivom Moj dvor. Kredit za gradnju od 50 milijuna kuna najprije je ugovorio s Erste bankom, a zatim s HPB-om.
Uvjeti kreditiranja
Od toga je 30 milijuna bilo isplaćeno Erste banci za vraćanje prijašnjeg kredita, te izvođačima. No, nakon izbijanja financijske krize banka je tražila izmjenu uvjeta kreditiranja (dodatna jamstva), a preostalih 20 milijuna kuna nije niti isplaćeno. Sud je tada ocijenio kako to predstavlja kršenje ugovornih obveza te da je poduzetnik bio oštećen jer nije mogao nastaviti gradnju, ali Visoki trgovački sud očito smatra drugačije.