Država ishodila povrat novca

Horvat ipak dogovorio isporuku broda jaružala i uštedio 700 milijuna kuna?

AUTOR:

OBJAVLJENO:

5.6.2019. u 16:50

AUTOR:

OBJAVLJENO:

5.6.2019. u 16:50

Zagreb, 240519.
Ministarstvo gospodarstva, poduzetnistva i obrta.
Svecana dodjela Odluka o financiranju projekata temeljem Poziva Razvoj infrastrukture poduzetnickih zona.
Na fotografiji: Darko Horvat.
Foto: Davor Pongracic / CROPIX
Davor Pongračić / CROPIX

Darko Horvat

Edi Kučan, direktor brodogradilišta 3. maj, jučer je radnicima rekao da su prošli petak održani sastanci u Ministarstvu gospodarstva i Vladi na kojima su predstavljeni precizni izračuni i financijski modeli kako se mogu dovršiti brodovi i bez stečaja, no iz Ministarstva gospodarstva se jučer nitko nije htio očitovati o tome hoće li se zatražiti još jedna odgoda stečaja na ročištu na Trgovačkom sudu u Rijeci koje se održava danas.

Posljedice

Jednako kao što se vode tajnoviti pregovori oko sudbine nedovršenih brodova u 3. maju, tako se netransparentno vodio postupak oko dovršetka broda jaružala za Jan de Nul u Uljanik brodogradilištu. Ministar gospodarstva Darko Horvat nekoliko je puta u posljednjih pola godine rekao kako će se uspjeti postići dogovor s Jan de Nulom da se brod dovrši u Puli ili otegli u međunarodne vode, uz trošak države od 150 do 220 milijuna, a zauzvrat će se Jan de Nul odreći aktiviranja 920 milijuna kuna jamstava, ali taj proces nije uspio.

Posljedice znamo - ministar financija Zdravko Marić rekao je novinarima da je belgijski brodovlasnik Jan De Nul naplatio jamstva u iznosu od 920 milijuna kuna. Jan de Nul je prije mjesec dana pokrenuo proces naplate jamstava nakon što se nije realizirao dogovor o dovršetku gradnje broda, a sada je situacija takva da država u stečaju Uljanik brodogradilišta i Uljanika d.d. treba pokrenuti mehanizme kojima stupa u vlasništvo nad tim brodom. Potom bi Vlada sa stečajnim upraviteljem morala dogovoriti financiranje dovršetka tog broda i njegovu prodaju kako bi se u državni proračun vratio najveći dio plaćenih jamstava. Međutim, problem je u tome što je dio važnih patenata u tom brodu vlasništvo Jan de Nula i ako bi država odlučila taj brod prodati nekome drugom, kada i ako ga dovrši, morala bi od Jan de Nula otkupiti te patente. Kako su ti patenti prilično skupi, to bi onda vjerojatno značilo da Vlada ustvari ima samo jednog kupca za taj brod, a to je Jan de Nul. A u takvoj situaciji je pregovaračka moć belgijskog vlasnika prilično velika i on može uvjetovati drastično manju cijenu za taj brod jer je svoj utrošeni novac već dobio na ime plaćenih jamstava.

Hrvatska Vlada se tako dovela u prilično nezgodnu situaciju i doista bi se trebalo utvrditi jesu li prethodno poduzete sve mjere u pregovorima s Jan de Nulom da se postigne dogovor sukladno kojemu bi ukupni trošak za porezne obveznike bio 200 milijuna, umjesto 920 milijuna kuna. Tih 700 milijuna kuna nije mali novac, pogotovo ako se moglo postići dogovor. Ni jučer nismo uspjeli dobiti tu informaciju, ali neslužbeni izvori govore kako je jučer na sastanku s Jan de Nulom ipak postignut dogovor o isporuci broda na osnovi kojega bi država u roku od šest mjeseci trebala vratiti 700 milijuna kuna od plaćenih 920 milijuna kuna. To bi bio više nego dobar završetak ove sapunice, ali ipak treba pričekati službenu potvrdu tog dogovora. Na pitanje zbog čega takav dogovor  nije bio prije postignut, neslužbeno se može čuti kako radnici dosad nisu dopuštali isporuku, ali bilo bi dobro da se to i službeno kaže.      

Interes za dovršetak

Slična situacija se odvija i u 3. maju, pogotovo kada je u pitanju brod 733 naručitelja Algoma Central Corporation iz Kanade (samoiskrcavajući brod za rasuti teret za velika jezera u Kanadi). Horvat je ovaj vikend izjavio kako u slučaju riječkog brodogradilišta naručitelji nedovršenih brodova iskazuju interes za dovršetak, pa i da sami uđu u financiranje, ali je ministar tom prilikom rekao i kako postoji mogućnost “da se uđe u kreditne aranžmane gdje bi banke plaćale fakture i račune koje bi isključivo odobrila Uprava 3. maja kako bi se završila barem tri od ova četiri broda”. Navodno je za dovršetak tih brodova potrebno oko 120 milijuna eura, a jedan od modela je da Vlada jamči za kreditnu liniju uz stroži nadzor namjenskog korištenja novca koji će se povlačiti prema potrebi i uz nadzor državne tvrtke Hrvatska brodogradnja Jadranbrod.

Procjenjuje se kako je za dovršetak brodova za koje su kupci zainteresirani potrebno između dvije i dvije i pol godine, a tek treba vidjeti je li bilo što dogovoreno s naručiteljima brodova - od toga da se podijeli trošak dovršetka brodova do toga hoće li se takav model provoditi u stečaju ili će država u petak zatražiti odgodu stečaja 3. maja.J