Trgovinski rat

Hoće li zbog carina poskupjeti američki proizvodi u Hrvatskoj? Najviše uvozimo krv...

AUTOR:

  • Marina Klepo

OBJAVLJENO:

7.6.2018. u 7:50

AUTOR:

  • Marina Klepo

OBJAVLJENO:

7.6.2018. u 7:50

Wladimir Bulgar / Profimedia, Sciencephoto, Alamy, Photo Alto

Lijekovi, krv i burbon

Na više stotina američkih proizvoda koji se uvoze u Europu, od kukuruza i viskija do trapera, od početka srpnja plaćat će se carina od 25 posto, što znači da je izgledno njihovo poskupljenje. Kao što je najavila, Europa je odgovorila “istom mjerom” na prošlotjednu odluku SAD-a o uvođenju carina od 25 posto na čelik i 10 posto na aluminij iz EU, Kanade i Meksika.

Listu proizvoda na koje planira uvesti carine dostavila je Svjetskoj trgovinskoj organizaciji, postupak bi trebao biti završen do kraja ovoga mjeseca, a primjena novog carinskog režima očekuje se početkom srpnja.

- To je odmjeren i razmjeran odgovor na jednostranu i nelegalnu odluku SAD-a o uvođenju carina na europski aluminij i čelik. Osim toga, odgovor EU u potpunosti je u skladu s međunarodnim trgovačkim pravom”, izjavila je povjerenica za trgovinu EK Cecilia Malmstroem.

Udar na potrošače

Pravila WTO-a dopuštaju uvođenje protumjera kojima se neutralizira nanesena šteta druge strane. Kako se procjenjuje da su američke mjere europskom izvozu lani donijele štetu od 6,4 milijarde eura, uvest će carine na američke proizvode do iznosa od 2,8 milijardi eura trgovinske razmjene. Na preostali iznos od 3,6 milijardi eura trebale bi se uvesti kasnije, za tri godine ili nakon rješavanja spora pred WTO-a.

Negativnih posljedica ovog trgovinskog rata za globalnu ekonomiju moglo bi biti mnogo, ali najneposrednija je svakako ona koja se odnosi na poskupljenje proizvoda s obje strane Atlantika. Ekonomisti smatraju da je očekivano da će taj dodatni trošak uvoznici i trgovci prebaciti na potrošače.

- Nema te carine koja se može uvesti a da je na kraju ne plati potrošač - kaže Marijana Ivanov, profesorica zagrebačkog Ekonomskog fakulteta. Kada je riječ o američkim proizvodima na hrvatskom tržištu, njih ipak nema mnogo pa Zvonimir Savić, Direktor sektora za financijske institucije, poslovne informacije i ekonomske analize u HGK, kaže da ova mjera neće imati značajnijeg utjecaja na Hrvatsku. Lani je iz SAD-a uvezena roba u vrijednosti od samo 143,8 milijuna dolara, 0,7 posto ukupnog hrvatskog uvoza.

- Ni na jedan od četiri najvažnije grupe proizvoda koje Hrvatska uvozi iz SAD, a čine oko 30 posto uvoza, ne predviđa se uvođenje carina - navodi Savić. Na prvom mjestu su antibiotici, slijede plinske turbine (turbomlazni i turbopropelerni motori), zatim ljudska krv i električni aparati za telefone i telegrafiju.

Farmacija

- Izvjesno je da bi povećanje carina moglo utjecati na dio prehrambenih proizvoda, odjeće i proizvoda metalne industrije, ali uz vrlo ograničen učinak - kaže Savić. Među proizvodima koji su se lani u značajnijoj vrijednosti uvozili iz SAD-a povećanje carina previđeno je samo za grupu proizvoda koja uključuje alkohol, a čini samo dva posto uvoza iz SAD-a. Pritom je uvođenje carina predviđeno samo kod dijela proizvoda (burbon viski i viski). Goran Buturac iz zagrebačkog Ekonomskog instituta također smatra da Hrvatska neće pretrpjeti značajniju izravnu štetu od uvođenja carina, s obzirom na relativno mali ponder SAD u ukupnoj međunarodnoj trgovini Hrvatske.

Od ukupnog izvoza, na američkom tržištu Hrvatska realizira 3,9 posto, dok uvoz čini samo 0,7 posto ukupnog hrvatskog uvoza.Pritom se oko 66 posto hrvatskog izvoza na američko tržište odnosi na farmaceutske proizvode, 12,6 posto na proizvode vojne industrije, a 8,6 posto je izvoz postrojenja i opreme. Sagledavajući samu strukturu izvoza, dodaje Buturac, američko uvođenje carina (na čelik i aluminij) također neće imati posljedice za hrvatski izvoz na američko tržište.

Međutim, neizravne negativne posljedice rastućeg protekcionizma nikoga neće zaobići, pa ni Hrvatsku.

Posljedice

- Uvođenje carina, i s jedne i s druge strane, svakako nije dobar znak za razvoj i unapređenje svjetske trgovine i trgovinskih odnosa. Ali i kretanja globalnog gospodarstva u cjelini - kaže Buturac. Dodaje kako se procjenjuje da bi ukupna šteta, od obostrano uvedenih carina, za svjetsku ekonomiju mogla doseći iznos od čak 470 milijardi dolara.

Osim izravne štete koja će dijelom oslabiti konkurentnost gospodarstava SAD-a i EU, uvođenje carina unosi dodatno nepovjerenje, nesigurnost i narušava investicijsku klimu na oba tržišta. To će pogodovati daljnjem jačanju ostalih konkurentskih tržišta, prije svega Kine i Indije.

- Eventualno usporavanje gospodarstva EU, izazvano kao posljedica uvođenja carina kao i najave mogućeg trgovinskog rata između SAD-a i EU, zasigurno bi se odrazilo i na usporavanje hrvatskog gospodarstva - kaže Buturac i ističe kako se nada da će carine ipak biti privremene jer dugoročno nanose veliku štetu svima. Pad svjetske trgovine, naglašava Ivanov, moglo bi izazvati neku novu krizu.