Čeka se Trump

Hoće li se američki izbori odraziti na hrvatske izvoznike? Promjene nisu izgledne, ali...

AUTOR:

OBJAVLJENO:

7.11.2018. u 12:57

AUTOR:

OBJAVLJENO:

7.11.2018. u 12:57

Lindsey Wassan / Carlos Barria / Darko Tomaš / Reuters / Hanza Media

Izbori u SAD-u, Dobald Trump i pogon Končara

Izbore za američki Kongres na sredini mandata aktualnog predsjednika Donalda Trumpa pozorno prate i u hrvatskim tvrtkama. Hrvatski poslovni ljudi, doduše, u ovom trenutku uglavnom zauzimaju "poziciju čekanja", jer žele vidjeti kako će se u konačnici posložiti karte na američkom političkom stolu, no kažu da bi promjena, koje bi utjecale i na njihovo poslovanje, ipak moglo biti.

- Osobno ne očekujem neke veće promjene kada je u pitanju Hrvatska jer naše poslovanje s tom zemljom nije takvog oblika da bi ovisilo o odnosu snaga između republikanaca i demokrata. No, pitanje je kako će se ishod izbora odraziti na Trumpovu politiku u svijetu, odnosno hoće li se tu nešto mijenjati. Tu bi moglo doći do promjena, posebno ako Trump pooštri svoje mjere kako bi prikupio političke bodove u SAD-u, a to bi se onda odrazilo i na nas - ističe Darinko Bago, čelni čovjek Končara.

Končar, doduše, u svom poslovanju nije toliko vezan uz američko tržište, no itekako ga zanima, primjerice, politika Washingtona prema Iranu, budući da mu se iransko tržište nalazi u fokusu. Nadalje, zanimaju ga i odnosi SAD-a, EU-a i Rusije: svako zatezanje odnosa između tih zemalja i trgovinskih blokova odražava se i na poslovanje hrvatskih tvrtki.

- Sljedećih dana ćemo vidjeti hoće li Trump pojačati svoje mjere ili ih olabaviti, ili će se, možda, odlučiti na neku kombinaciju mjera - objašnjava Bago kako bi mogao izgledati "sekundarni efekt" američkih "midterm" izbora, koje bi mogle osjetiti i hrvatske tvrtke.

Izvoz u SAD raste

Prema podacima državne statistike, hrvatske su tvrtke lani u SAD izvezle robe u vrijednosti nešto većoj od 546,3 milijuna eura, što je gotovo za petinu više nego godinu ranije. Istodobno, robni uvoz iz SAD-a iznosio je oko 143,8 milijuna eura, ili skoro četvrtinu manje nego u 2016. godini, pokazuju podaci DZS-a.

Podaci središnje banke pokazuju, pak, da je ukupna vrijednost američkih ulaganja u Hrvatsku u razdoblju od 1993. pa do sredine ove godine iznosila 110,7 milijuna eura. Ne radi se o velikim ulaganjima, posebno ako se uzme u obzir da su ukupna strana ulaganja u hrvatsko gospodarstvo u tom razdoblju dosegla 33,5 milijardi eura. Vremena kada je američki kapital dominirao u stranim ulaganjima u Hrvatskoj davno su prošla. To, međutim, ne znači da Amerikanci nisu zainteresirani za ulaganja u Hrvatsku. Upravo suprotno, američke tvrtke itekako zanima hrvatsko tržište, posebno kada je riječ o ulaganjima u turizam i energetiku.

S druge strane, u posljednje je vrijeme primjetan trend rasta hrvatskih ulaganja u SAD, ma kako ona bila minorna za tako veliku zemlju. Tako su hrvatski ulagači u SAD od 1993. do sredine ove godine uložili, kako pokazuju podaci HNB-a, ukupno 47,1 milijun eura. Od ranije je poznato je da u SAD uglavnom ulažu hrvatske tvrtke iz IT sektora.

Za Hrvatsku je važno istaknuti da se izbori za američki Kongres odvijaju u vrijeme kada Trump 'zateže' politiku prema ostatku svijeta i uvodi protekcionističke mjere, koje otežavaju ulazak na ogromno američko tržište. U tom smislu, dovoljno je samo prisjetiti se nedavnog uvođenja carina za dio proizvoda iz EU-a, čiji je dio i Hrvatska, kao i protumjera kojima je Bruxelles odgovorio Washingtonu. Nadalje, Trump je uspio revidirati dosadašnji Sjevernoamerički sporazum o slobodnoj trgovini (NAFTA), trgovinski blok SAD-a, Kanade i Meksika, kojeg će uskoro zamijeniti nešto labaviji USMCA. Posljednji u nizu Trumpovih poteza je ponovno uvođenje sankcija Iranu. Nakon što demokrati sada preuzmu Zastupnički dom Kongresa, na što upućuju preliminarni rezultati izbora, dok Senat ostaje u rukama republikanaca, pitanje je kakav će biti odgovor Bijele kuće na novonastalu situaciju na američkoj političkoj sceni. Odgovor na to pitanje zanima i hrvatsko gospodarstvo.

Izbori bez većeg utjecaja na tržišta

Pitanjem utjecaja američkih "midterm" izbora bave se i analitičari Raiffeisena, koji u današnjoj analizi ocjenjuju da bi situacija u kojoj postoji demokratska većina u Zastupničkom domu Kongresa i republikanska većina u Senatu mogla dovesti do pat pozicije u SAD-u. Ipak, u Raiffeisenu ne očekuju da bi demokratska većina samo u Zastupničkom domu mogla dovesti do opoziva (Impeachmenta) Trumpa.

Rezultati izbora zasad se nisu značajnije odrazili na burze, kao ni na cijene nafte. Kako sada stvari stoje, ocjenjuju u Raiffeisenu, nekih većih promjena na burzama zbog rezultata izbora ne bi trebalo biti ni u srednjem roku, ali ni na duge staze. No, to ne znači, ističu analitičari Raiffeisena, da će tržišta kapitala biti mirnija.

- Rezultati izbora predstavljaju politički rizik za SAD i to bi se moglo odraziti na svjetsko gospodarstvo. Ipak, s demokratima u većini samo u Zastupničkom domu malo je vjerojatno da će se promijeniti protekcionistička politika Trumpove administracije - zaključuje Zdeslav Šantić, makroekonomist Splitske banke.