HDZ-ovi koalicijski partneri pozdravljaju porezno rasterećenje u 2020. vrijedno 3,7 milijardi kuna ili jedan posto bruto domaćeg proizvoda, ali jednako tako smatraju da ima i dovoljno prostora za dodatno porezno rasterećenje. Većina koalicijskih partnera s kojima smo pričali nije htjela davati javne i službene izjave o tome, već će tihom diplomacijom pokušati ishoditi neke daljnje porezne izmjene, no Hrvatska narodna stranka, kao glavni koalicijski partner, i dalje javno izražava svoj stav o potrebi daljnjeg proširenja smanjivanja poreza ili uvođenja nekih novih poreznih modela koji bi olakšali poslovanje poduzetnicima. Njihove ambicije ciljaju na ukupno porezno rasterećenje od oko šest milijardi kuna. Davor Nađi, predsjednik HNS-ova odbora za gospodarstvo i financije, potvrdio nam je kako njegova stranka ostaje pri svoja tri glavna zahtjeva, a u HNS-u navode kako će, ako Vlada ne pristane na njihove prijedloge, svoje zahtjeve uputiti samostalno u zakonsku proceduru paralelno s Vladinim poreznim paketom.
Put do većine
Pritom napominju kako će svakako podržati Vladine prijedloge poreznih izmjena, ali će u saborskoj proceduri pokušati pronaći većinu za svoje prijedloge. Kada smo Zdravka Marića, ministra financija, prilikom predstavljanja paketa poreznih promjena u Banskim dvorima upitali kako komentira prijedloge koje je HNS predstavio na sastanku vladajuće koalicije, on je ustvrdio kako bi financijski “najteži” prijedlog HNS-a, onaj o uvođenju jedinstvene stope poreza na dohodak od 20 posto, državni proračun koštao 2,5 milijardi kuna. “To je u ovoj situaciji, kada naš prijedlog iznosi 3,7 milijardi kuna, ipak teško izvedivo. I ja bih htio na još niz načina smanjiti porezno opterećenje, ali moramo biti svjesni situacije u državnom proračunu, ipak postoje ograničenja i nema baš toliko manevarskog prostora za porezno rasterećenje”, ustvrdio je ministar. Podsjetimo, prvotni prijedlog ministra financija i Vlade, prezentiran na sastanku vladajuće koalicije u srijedu, bio je u visini od 2,7 milijardi kuna, ali je onda nakon sjednice predsjedništva HDZ-a u četvrtak navečer porezni paket povećan za još milijardu kuna smanjivanjem stope PDV-a na pripremu i dostavu hrane u restoranima sa 25 na 13 posto. To znači da je, po shvaćanju Ministarstva financija, prijedlog poreznih promjena već na granici onog što državni proračun može podnijeti, a da ostane u ciljevima predviđenim državnim proračunom za 2019. Ti ciljevi su na razini deficita konsolidirane opće države od 1,7 milijardi kuna ili 0,4 posto bruto domaćeg proizvoda, odnosno oko 4,1 milijardu kuna ili oko jedan posto deficita središnje države. Ipak, u HNS-u napominju kako prema njihovim spoznajama prihodi proračuna rastu brže od rasta bruto domaćeg proizvoda te da u projekcijama proračunskog salda u 2020. treba voditi računa i o tome koliko će porezno rasterećenje pozitivno pridonijeti gospodarskom rastu. Odnosno, da će pojačanim uplatama u proračun kompenzirati efekt nominalno manjih poreznih stopa. “Mi smo i prije sjednice predsjedništva HDZ-a tvrdili kako ima prostora za dodatno porezno rasterećenje, pa je njihova odluka o smanjivanju PDV-a na pripremu hrane u ugostiteljstvu pokazala da smo bili u pravu. Stoga je naša pozicija i dalje nepromijenjena.
Dinamički pristup
Pozdravljamo porezno rasterećenje koje predlaže Vlada, ali i dalje smatramo da se može više. Mi smo liberalna stranka i pozdravljamo svako rasterećenje, no i dalje ostajemo kod našeg prvog prijedloga koji ćemo i uputiti u proceduru”, ustvrdio je Davor Nađi. Prema njegovim riječima, ukidanje dvije stope poreza na dohodak od 36 i 24 posto te uvođenje jedinstvene stope poreza na dohodak od 20 posto državni bi proračun, statički gledano, koštalo 2,1 milijardu kuna, a ne 2,5 milijardi kuna. No, dodaje, kada bi se situacija promatrala dinamički, odnosno kada bi se uračunao utjecaj smanjenja poreza na potrošnju, zapošljavanje i sve druge pozitivne gospodarske implikacije, tada bi takvo porezno rasterećenje državu mnogo manje koštalo u prvoj godini.
Flat tax
Nadalje, HNS predlaže i plaćanje poreza isključivo na isplaćenu dobit, opet po stopi od 20 posto, tako da bi Hrvatska ustvari donekle bila u zoni flat-tax modela. Jer bi porez na dobit i dohodak bili na razini od 20 posto, a opća stopa PDV na 24 posto s tendencijom daljnjeg smanjenja (uz postojanje posebnih manjih stopa na određene proizvode i usluge). “Držimo, nadalje, da bi trebalo ukinuti PDV na sve vrste prijevoza, od avionskih do autobusnih, što bi smanjilo cijene u putničkom prijevozu i povećalo korištenje javnog cestovnog prijevoza. Na primjer, mjesečna karta na relaciji Zagreb - Zabok koštala bi 800 umjesto 1000 kuna mjesečno, rekao nam je Nađi, koji je i zamjenik gradonačelnika Svete Nedjelje, grada koji je proveo najveće porezno rasterećenje zadnjih godina među jedinicama lokalne uprave. Bit će stoga zanimljivo u Hrvatskom saboru krajem godine ako HNS doista podnese svoje samostalne zakonske prijedloge, a oporba i, moguće, dio zastupnika vladajuće koalicije odluče poduprijeti prijedloge HNS-a. Tada bi, kao što smo kazali, porezno rasterećenje u 2020. bilo ukupno teško oko šest milijardi kuna, jednako kao i ukupno u prve tri godine mandata ove vlade.