Nekoliko argumenta 'za'

HGK dao jaku podršku uvođenju euru: 'To će hrvatske izvoznike učiniti konkurentnijima'

AUTOR:

OBJAVLJENO:

17.1.2019. u 11:48

AUTOR:

OBJAVLJENO:

17.1.2019. u 11:48

Trucks are lined up at the Macelj border crossing on the Croatian side of the border with Slovenia September 29, 2010. Slovenia's public sector workers, including customs officers, went on strike this week to protest against the governments plan to freeze their wages until the end of 2011. REUTERS/Nikola Solic (CROATIA - Tags: POLITICS EMPLOYMENT BUSINESS TRANSPORT CIVIL UNREST) - GM1E69T1MGD01
Nikola Solic / Heinz-Peter Bader / REUTERS

Ilustracija

Hrvatska gospodarska komora (HGK) uputila je dosad možda i najjaču podršku uvođenju eura u Hrvatsku. Naime, kako su ocijenili u Komori, hrvatsko je gospodarstvo tijesno vezano uz ekonomiju susjedne eurozone, a sama zamjena kune eurom nosi više prednosti nego nedostataka za hrvatske tvrtke.

- Hrvatska ima izrazito visoku euriziranost financijskog sustava, pa s tih pozicija zamjena domaće valute eurom ima više prednosti u odnosu na rizike s gubitkom domaće valute kao instrumenta monetarne politike. U sustavu u kojem su prihodi i obveze u stranoj valuti, znatno će se olakšati poslovanje gospodarstvenicima te smanjiti rizičnost u njihovu poslovanju. Stoga je glavna korist uvođenja eura za hrvatsko gospodarstvo uklanjanje valutnog rizika - poručio je Luka Burilović, predsjednik HGK, a prenosi Komora u priopćenju.

Najveći trgovinski partner

Dodao je kako su nam članice eurozone najvažniji vanjskotrgovinski partner, budući da s njima ostvarujemo dvije trećine ukupne robne razmjene s inozemstvom. Nadalje, iz eurozone dolazi i oko dvije trećine ukupnih stranih ulaganja u hrvatsko gospodarstvo. Članice 'eurolanda' ključne su i za naš turizam, budući da nam turisti iz zone eura ostvaruju oko 60 posto noćenja, te oko 70 posto prihoda od turizma.

U HGK dodaju i kako bi uvođenje eura koristilo i financijskom sustavu zemlje. U slučaju monetarne politike, uvođenje eura 'oslobodilo' bi HNB politike održavanja deviznog tečaja kune prema euru, što je sada, ocjenjuje se u priopćenju, osnovni instrument monetarne politike. Pozitivan aspekt uvođenja eura kako za tvrtke, tako i za građane, bio bi i pad kamata, odnosno povoljniji uvjeti zaduživanja.

 

Kamatne stope bi se približile razinama kamatnih stopa u europodručju, koje su trenutno osjetno niže nego u Hrvatskoj, unatoč tome što su generalno na povijesno niskim razinama", poručuju iz Komore. Dodaju i kako bi uvođenjem eura nestali transakcijski troškovi zamjene kuna u eure i obratno.

- Zbog manjeg troška kapitala i rizika izvoza, kao i ukidanja tečajnih razlika, izvoznici će biti konkurentniji - naglasio je Burilović.

Jedan od glavnih ciljeva

Podsjetimo, Hrvatska je kao jedan od svojih glavnih ciljeva u narednom razdoblju označila uvođenje eura. Prije same zamjene kune eurom, zemlja najprije treba ući u Europski tečajni mehanizam II. (ERM-II), svojevrsnu "čekaonicu za euro", a treba ispuniti i uvjete iz Maastrichta. Uvođenje eura u Hrvatskoj ne očekuje se prije 2022. ili 2023. godine. Drugi cilj hrvatske politike je ulazak u Schengen.

Burilović je, međutim, upozorio i kako samo uvođenje eura neće riješiti strukturne probleme hrvatskoga gospodarstva, te je pozvao na ubrzanje reformi.

- Vidimo prevladavajuće koristi uvođenja eura za naše poduzetnike. Međutim, pritom nikako ne smijemo smetnuti s uma da samo uvođenje eura neće riješiti strukturne probleme gospodarstva, te je u našem vlastitom interesu da se što jači i stabilniji pridružimo eurozoni. Zato je nužno uložiti dodatne napore da u ovoj pretpristupnoj fazi ubrzamo ublažavanje strukturnih slabosti hrvatskoga gospodarstva - zaključio je Burilović.