Intervju

HGK: 'Aduti naših izvoznika u Kinu su premium proizvodi za klijentelu više platežne moći'

AUTOR:

OBJAVLJENO:

10.4.2019. u 13:27

AUTOR:

OBJAVLJENO:

10.4.2019. u 13:27

Zagreb, 221217. Rooseveltov trg 2. Luka Burilovic, predsjednik HGK.
Foto: Damjan Tadic / CROPIX
Damjan Tadić / CROPIX

Luka Burilović

Hrvatska je ove godine domaćin summita šefova vlada inicijative 16+1, koja povezuje Kinu i 16 europskih tranzicijskih zemalja. Osmi summit održat će se 11. i 12. travnja u Dubrovniku, a u sklopu njega i poslovni forum koji organizira Hrvatska gospodarska komora (HGK) u suradnji s Ministarstvom gospodarstva. O dosadašnjem razvoju hrvatsko-kineskih odnosa i njihovoj perspektivi razgovarali smo s Lukom Burilovićem, čelnim čovjekom HGK.

Hrvatska će u Dubrovniku potpisati devet bilateralnih sporazuma. Kako će oni utjecati na buduću gospodarsku suradnju Kine i Hrvatske? I što oni nose tvrtkama?

- Jedan od sporazuma koji će potpisati Ministarstvo poljoprivrede i Glavna carinska uprava NR Kine omogućit će izvoz mlijeka i mliječnih proizvoda u Kinu. To je i prilika za povećanje izvoza i nove investicijske cikluse za perjanice naše mliječne industrije. Također, sporazum će potpisati Hrvatska banka za obnovu i razvoj i Kineska razvojna banka, što će olakšati pristup kineskom kapitalu za naše domaće razvojne projekte. Osim bilateralnih sporazuma između institucija, na samom summitu očekujemo i potpisivanje nekoliko bilateralnih sporazuma između hrvatskih tvrtki i njihovih kineskih partnera u područjima građevine, obnovljivih izvora energije i energetske učinkovitosti te kulture i turizma.

HGK u sklopu summita organizira i gospodarski forum tvrtki te B2B razgovore. Koliko će tvrtki biti prisutno?

- Ovo će biti najveći hrvatski poslovni forum do sada s više od 450 tvrtki.

A koliko hrvatskih?

- Očekujemo više od stotinu hrvatskih tvrtki.

Očekuju li tvrtke kineske investicije ili su orijentirane na izvoz proizvoda?

- Kineska ulaganja su do sada globalno bila usmjerena na infrastrukturu i resurse, a sada se to u velikoj mjeri mijenja. Njihove tvrtke postaju globalni lideri u raznim područjima. Tek sada kreću s greenfield ulaganjima u proizvodnju s kvalitetnim radnim mjestima. Stoga mislim da imamo jednako prostora i za investicije i za izvoz kvalitetnih hrvatskih proizvoda, ali i jačanje suradnje za tvrtke koje su već prisutne u Kini.

Kina je jedno od ključnih emitivnih turističkih tržišta. Jesmo li sami spriječili dolazak većeg broja kineskih turista time što nismo ukinuli vize?

- Broj kineskih turista u značajnom je porastu, naša zemlja je proglašena najpoželjnijom destinacijom za kineske turiste u prošloj godini, odnosi naših dviju zemalja nikad nisu bili bolji. No, nije samo stvar u turizmu. Turizam je naša ključna gospodarska grana, no reperkusije su puno šire. Prema našem iskustvu otvaranja trećih tržišta, nije rijetkost da je upravo vizni režim jedna od prepreka za gospodarsku suradnju općenito. Vrijeme je da u potpunosti iskoristimo potencijal i maknemo sve barijere.

HGK je koncem 2017. godine otvorila predstavništvo u Kini. Kakvi su rezultati?

- Hrvatski izvoz raste. U protekloj je godini više od 25 posto veći u odnosu na 2017. U Kinu smo izvezli roba i usluga u vrijednosti većoj od 150 milijuna dolara. Za ulazak na kinesko tržište potreban je kineski partner do kojeg je teško doći bez čovjeka ‘na terenu’.

Kakvi su potencijali buduće suradnje?

- U Kini živi 20% svjetskog stanovništva, tako da su mogućnosti beskonačne. Hrvatska tom tržištu nikako ne može ponuditi količinu, moramo igrati na kartu kvalitete Na policama kineskih dućana mogu se naći, primjerice, vina vinarija Kalazić i Plenković. Svoje proizvode od drveta izvoze tvrtke Pan parket i Cedar. Altpro uspješno posluje na kineskom tržištu. Pozitivan primjer poslovanja u Kini je i Končar koji s kineskim partnerom ima zajedničku tvrtku u Kini. Kvalitetnim proizvodima vrata su uvijek barem napola otvorena.

Koji su nam još aduti za nastup na kineskom tržištu?

- Kineski investitori već dulji niz godina pokazuju interes za ulaganja u Hrvatsku, i to primarno u logističko-transportnom sektoru jer su prepoznali naš vrlo dobar geostrateški položaj. Ono gdje moramo tražiti niše za naše izvoznike su premium proizvodi, plasirani ciljanoj klijenteli više platežne moći. Od prehrambenih tvrtki, proizvođača strojeva i oprema do IT kompanija.