Trgovina domaćim dionicama

Gubitak investitorskog povjerenja: Hoće li novi Zakon o tržištu kapitala privući ulagače?

AUTOR:

OBJAVLJENO:

10.12.2018. u 9:59

AUTOR:

OBJAVLJENO:

10.12.2018. u 9:59

Zagreb, 070918.
Ivana Gazic, predsjednica Uprave Zagrebacke burze, snimljena u prostorima burze u ulici Ivana Lucica 2a.
Foto: Dragan Matic / CROPIX
Dragan Matić / CROPIX

Ivana Gažić, predsjednica Uprave Zagrebačke burze

- Vjerujemo da će novi Zakon o tržištu kapitala svojim odredbama doprinijeti vraćanju povjerenja u hrvatsko tržište kapitala - ustvrdio je Ante Žigman, predsjednik Upravnog vijeća Hanfe, nakon što je taj zakon usvojen u Hrvatskom saboru, a nema sumnje da je upravo “povjerenje” najvažnija riječ kada je u pitanju trgovanje na hrvatskom tržištu kapitala.

Od novog zakona stoga se s razlogom očekuje pozitivan učinak na transparentnost tržišta kapitala koja će se, kako je i Žigman rekao, između ostalog, postići značajnim podizanjem standarda pružanja usluga i informacija o uslugama, kao i obavezom prikupljanja, konsolidacije i objave standardiziranih trgovinskih podataka.

Veće ovlasti

Brokerska i investicijska zajednica, odnosno barem oni njezini članovi s kojima smo razgovarali, svakako pozdravljaju to što će Hanfa dobiti značajnije ovlasti, posebno u segmentu nadzora objave financijskih izvještaja izdavatelja čiji su vrijednosni papiri uvršteni na Zagrebačku burzu, kao i pravo provjere jesu li isti sastavljeni u skladu s relevantnim okvirom za financijsko izvještavanje. Hanfa će usto biti ovlaštena da poduzima mjere ako utvrdi da financijska izvješća nisu sastavljena u skladu s relevantnim okvirom. Pritom se očekuje se da će novi zakon pridonijeti smanjenju sistemskih rizika kroz bolju organizaciju samih društava, ograničenje preuzimanja rizika i unapređenje kontrola te, u konačnici, i povećanju učinkovitosti i likvidnosti tržišta kapitala.

Urušeno povjerenje

Premda naši sugovornici pozdravljaju spomenute zakonske i ostale napore usmjerene na povećanje transparentnosti i povratak povjerenja u tržište kapitala, ističu kako bi trebalo možda otići i korak dalje u kreiranju ili donošenju novih, dodatnih mjera, kojih možda i nema na listi europskog regulatora, ali koji će poslužiti tome da se vrati i poveća povjerenje u tržište kapitala. To je povjerenje prvi put jače narušeno prelijevanjem svjetske financijske krize u Hrvatsku 2009., a posljednji je put zaustavljeno vraćanje tog povjerenja krizom Agrokora, što je dodatno zapečaćeno vjerovničkom nagodbom tog koncerna.

- U Hrvatskoj je problem to što, figurativno govoreći, od 100 tvrtki izlistanih na Zagrebačkoj burzi, njih 20 ode u stečaj u deset godina, a na svjetskim burzama, poput Londonske, jedna tvrtka od njih 100 ode u stečaj u tom razdoblju. Ulagači jednostavno ne vjeruju da su kompanije izlistane na Zagrebačkoj burzi vrijedne ulagačkog rizika i investiranja zato što je njihov novac uložen u tvrtke na burzi previše puta u posljednjih 15 godina propao. Da bi se to promijenilo, osim vremena potrebnog za zacjeljivanje investitorskih rana, potrebno je osigurati da tvrtke koje su izlistane na burzi imaju potrebnu kvalitetu poslovanja, kvalitetu upravljanja i nadzora te da ih to institucionalno razlikuje od tvrtki koje nisu na burzi. Tek će se tada ulagači opet u većem broju vratiti na burzu i, umjesto da drže novac u banci, ulagati u dionice i druge burzovne instrumente - rekao nam je jedan član brokerske zajednice u Hrvatskoj.

 
Kodeks upravljanja

Unapređenje kvalitete korporativnog upravljanja izdavatelja jedna je od takvih mjera, ističu u Hanfi, čemu će pridonijeti izrada novog Kodeksa korporativnog upravljanja za izdavatelje koji su uvršteni na uređeno tržište Zagrebačke burze. Nakon završetka izrade Kodeksa, kako je najavljeno iz Hanfe, planira se pratiti korporativno upravljanje izdavatelja, izricati mjere ako se izdavatelji ne pridržavaju istoga, ali i nagrađivati one izdavatelje za koje je utvrđena visoka kvaliteta korporativnog upravljanja. Ističe se da je u tom kontekstu vrlo bitna edukacija izdavatelja u cilju preventivnog djelovanja te osiguranja ispunjavanja njihovih obveza u pogledu transparentnosti informacija, kao i korporativnog upravljanja, ali i edukacija potencijalnih izdavatelja kako bi se prepoznale mogućnosti koje nudi tržište kapitala, posebno za manja i srednja poduzeća.

Prema najnovijem istraživanju Europske središnje banke (ECB, Survey on the Access to Finance of Enterprises in the euro area - April to September 2018), pak, banke ostaju najvažniji izvor financiranja za mala i srednja poduzeća (SME). Više od polovice (52 posto) tih tvrtki u eurozoni bankovne zajmove i kreditne linije smatra relevantnima za svoje poslovanje dok se dionice (11 posto) vrlo rijetko smatraju potencijalnim izvorima financiranja. Iako veličina financiranja raste s veličinom društva, isti obrazac u pogledu oblika financiranja vidljiv je i kod malih i srednjih i kod velikih tvrtki. U tom bi kontekstu novi impuls za razvoj tržišta kapitala, ali i malog i srednjeg poduzetništva mogao biti rad Progress trgovinske platforme Zagrebačke burze, sa svrhom alternativnog načina prikupljanja kapitala za male i srednje tvrtke.

Burza umjesto banke

U Hrvatskoj postoji 13.440 poduzeća koja se mogu klasificirati kao srednja i mala, a njih čak 1332 ima kapital između dva i 20 milijuna eura te predstavljaju ciljnu skupinu za privlačenje na Progress. Uz to, u našoj zemlji svaka peta kompanija u obiteljskom vlasništvu treba prenijeti vlasništvo na iduću generaciju, a gotovo četrdeset posto njih želi imenovati direktora izvan obitelji, dok tridesetak posto želi prodati kompaniju. Sve su to momenti koji mogu pozitivno utjecati na to da se mala i srednja poduzeća počnu više okretati prikupljanju potrebnog kapitala putem burze. Iako u Hanfi i brokerskoj zajednici pozdravljaju uspostavljanje takve burzovne platforme, upozoravaju da će u vremenima kada se ulagači ne usuđuju ulagati ni u veće i etablirane kompanije na burzi, biti vrlo teško privući investitore u rizičniji sektor malih i srednjih poduzeća. Najprije, tvrde, treba vratiti temeljno povjerenje ulagača u investiranje u velike tvrtke, a ulaganja u SME platformu trebala bi biti nadgradnja tog sustava. Povjerenje je, dakle, ključna riječ tržišta kapitala u Hrvatskoj u ovom trenutku, i buđenje tržišta kapitala može, očito, ići ruku pod ruku samo s jačanjem institucionalne infrastrukture koja omogućava uspostavljanje poslovne vjerodostojnosti kompanija kojima se trguje na burzi.