Grijesi Monsantova vlasnika: Bayer prodavao heroin i pesticid za Hitlerove plinske komore

Povijesna presuda američkog suda protiv američkog proizvođača pesticida Monsanta mogla bi pokrenuti lavinu sličnih tužbi, a ujedno je podsjetila na mrlje u prošlosti američke kompanije, ali i njemačkog diva Bayera s kojim će se uskoro povezati.

Naime, prošlotjednom povijesnom odlukom američkog suda po kojoj Monsanto treba isplatiti 290 milijuna dolara odštete Dewayneu Johansonu, oboljelom od raka, aktualizirala se rasprava o toj firmi i mrljama u njezinoj prošlosti. Uz to, Monsanto je u svibnju potpisao sporazum o spajanju s njemačkim Bayerom u sklopu transakcije 'teške' 64 milijarde dolara, pa se u fokusu našla i njemačka kompanija.

Bayer je osnovan 1863. godine i najpoznatiji je po proizvodnji aspirina, a manje je poznata činjenica je da u kratkom razdoblju početkom 20. stoljeća prodavao i heroin, oglašavajući ga kao lijek za kašalj i zamjenu za morfij. Osim toga, tijekom Drugog svjetskog rata poslovao je u sastavu konzorcija IG Farbena koji je proizvodilo pesticid Zyklon B, korišten u Hitlerovim plinskim komorama. No, zahvaljujući brojnim akvizicijama Bayer je tijekom više godina izrastao u industrijskog diva koji proizvodi lijekove i kemikalije te trenutno upošljava 100.000 ljudi diljem svijeta.

Američki Monsanto osnovan je 1901. godine u St. Louisu, a specijalizirao se za proizvodnju saharina. Od 40-ih godina prošlog stoljeća proizvodili su poljoprivredne kemikalije, uključujući herbicid 2,4-D, koji se u kombinaciji s još jednom opasnom kemikalijom koristio za proizvodnju zloglasnog defolijanta Agent Orange, a američka ga je vojska također koristila u Vijetnamskom ratu. Godine 1976. kompanija je lansirala svoj vjerojatno najpoznatiji proizvod – herbicid Roundup. Dodatno, tijekom 80-ih njihovi su znanstvenici prvi uspjeli genetski modificirati biljnu stanicu. Monsanto je tada počeo kupovati proizvođače sjemena, a krenuli su i s terenskim testiranjem genetski izmijenjeno sjemena. S vremenom su razvili soju, kukuruz, pamuk i još neke poljoprivredne kulture otporne na Roundup.

Monsanto je već desetljećima u sukobu s aktivistima za zaštitu okoliša, posebno u Europi, gdje se vjeruje da genetski izmijenjena hrana možda nije sigurna da je ljudi konzumiraju. Uz to, na udaru je kritike i Monsantov Roundup baziran na glifosatu, koji neki znanstvenici dovode u vezu s rakom (iako su neke studije to osporile).

Zbog navedenog, Bayer planira nakon spajanja ugasiti ime 'Monsanto' u nadi da će tako izbjeći i njihovu 'otrovnu' reputaciju. Samo spajanje Bayera i Monsanta brine javnost jer ono stavlja globalno tržište sjemenja i pesticida u ruke malog broja tržišnih aktera,, koji onda mogu podizati cijene i ograničavati izbor poljoprivrednicima i potrošačima.

Sudska presuda s kraja prošlog tjedna potpiruje bojazni da bi mogla uslijediti i lavina novih tužbi. To bi značilo da će Bayer možda morati izdvojiti povelike iznose za podmirivanje odšteta.

„Ukupni trošak, po nama, mogao bi lagano dosegnuti i 10 milijardi dolara“, naveo je analitičar banke MainFirst Michael Leacock.

Monsanto je najavio žalbu dok Bayer i dalje tvrdi da su herbicidi koji sadrže glifosat „sigurni“.