Primanja

Građevinari su zaposlili 19.000 radnika, ali plaće ipak nisu povećali

AUTOR:

  • Marina Klepo

OBJAVLJENO:

25.11.2019. u 15:38

AUTOR:

  • Marina Klepo

OBJAVLJENO:

25.11.2019. u 15:38

, Image: 326789132, License: Royalty-free, Restrictions: , Model Release: yes, Credit line: Profimedia, Caia Image
Profimedia, Caia Image

Ilustracija

Iako brojke upućuju da proteklih godina plaće ubrzano rastu, u pojedinim sektorima zaposleni se ipak ne mogu pohvaliti osobitim povećanjem primanja. Prosječna neto plaća u građevinarstvu u prvih devet mjeseci ove godine iznosila je 5259 kuna i u odnosu na isto razdoblje lani povećana je tek 1 posto. To je čak blago ubrzanje u odnosu na prvih sedam mjeseci, kada je rast iznosio samo 0,2 posto.

Uz tako skroman rast plaća u građevinarstvu, kako u svojoj analizi “Građevinarstvo i nekretnine” navodi Goran Butorac iz Ekonomskog instituta, povećan je i jaz u odnosu na prosječnu plaću u ekonomiji, koji se počeo širiti još 2007. godine. Sa 13,5 posto, koliko je iznosio tada, razlika se povećala na 18,3 posto od siječnja do srpnja ove godine.

Ipak, to ne znači da građevinskim poduzećima trenutačno ide loše. Prihodi 10 vodećih poduzeća (Kamgrad, Strabag, Radnik, GIP Pionir, Zagreb-montaža, Tehnika, Ing-grad, Lavčević, Zagrebgradnja i Mešić Com), pokazuje analiza koju je objavio Ekonomski institut, lani su povećani 21,8 posto, na 4,98 milijardi kuna. Pritom je njih osam poslovalo s dobiti dok su dva poduzeća godinu završila s gubitkom. No, u građevinskom je sektoru poznato da se dio novca isplaćuje na crno, a kroz porezne izmjene im je omogućeno da zaposlenima daju različite neoporezive naknade, pa se računa da zaposleni u građevinarstvu ipak više dobiju nego što to pokazuje neto plaća.

Osim na povećanje plaća, barem službeno, građevinska poduzeća još donedavno nisu bila spremna ni za povećanje broja zaposlenih. Lani se taj broj povećao za 0,9 posto.

Produktivnost

- Rezultati pokazuju kako se s malim povećanjem broja zaposlenih uspijevaju realizirati znatno veći prihodi, što ide u prilog rastu proizvodnosti rada. Ona se u 2018. godini povećala za 20,7 posto na godišnjoj razini - kaže Butorac. Međutim, prema posljednjim podacima, u listopadu je u građevinarstvu radilo 92.606 radnika, što je oko 19.000 više nego u istom mjesecu lani. Povećanje aktivnosti građevinskog sektora ipak je teško moguće bez povećanja broja zaposlenih, a to ujedno znači i uvoz radne snage. Analiza upućuje na to da je proteklih godina pojačan uvoz radne snage, prije svega Bosne i Hercegovine, a u privlačenju djelatnika građevinske struke, smatra Butorac, problem su upravo i slaba primanja zaposlenih.

Tijekom kriznih godina građevinarstvo je doživjelo dramatičan odljev radne snage: u razdoblju od 2010. do 2015. godine broj zaposlenih smanjio se za 39.951 djelatnika, ali oni nisu otišli na burzu: tamo ih se prijavilo samo 1162. To upućuje na zaključak da su uglavnom napustili Hrvatsku.

Udjel u BDP-u

Prvi znakovi rasta u građevinskom sektoru pojavili su se 2015. godine, a u protekle tri godine zabilježen je i značajniji oporavak. S povećanjem od gotovo 10 posto, obujam građevinskih radova lani je iznosio 19,2 milijarde kuna. Nastavio je rasti u ove godine pa je u prvih osam mjeseci  povećan 8,4 posto. No, još je dalek put do povratka na staro: 2007. godine bio je na razini od 34,9 milijardi kuna.

U razdoblju od 2001. do 2008. godine, kada su sagrađeni veliki infrastrukturi projekti u području cestogradnje, udjel građevinarstva  u BDP-u povećao se  sa 4,2 na 7,2 posto, a zaposlenost je porasla čak 61 posto. No, potpm je ukupno smanjena čak 54,5 posto, za oko 50.000 ljudi. 

U trenutku usporavanja globalne ekonomije očekuje se da bi upravo investicije, a time i građevinarstvo, mogli  ublažiti negativan utjecaj na BDP.  Oporavak sektora posljednjih godina Butorac objašnjava pozitivnim trendovima u ukupnom gospodarstvu, osobito u turizmu, prijevozu i industriji. Uz nastavak rasta aktivnosti u tim sektorima, može se očekivati i nastavak postupnog oporavka građevinarstva.

Za to će, pak, biti nužni “odgovarajući profili radnika građevinske struke”, a da bi ih se privuklo, i plaće će morati biti malo atraktivnije. No, koliko je realno očekivati snažniji rast građevinarstva?

Na razini cjelokupnog gospodarstva, smatra Butorac, teško je očekivati pokretanje snažnijeg investicijskog zamaha, pa tako i građevinarstva. Razlozi toga dobro su poznati, od i dalje prisutnih administrativnih prepreka, preko učestalog mijenjanja zakona i propisa te velikih fiskalnih i parafiskalnih davanja, do neprovođenja strukturnih reformi s ciljem jačanja proizvodnje.

Kada je riječ o primanjima radnika u ostalim sektorima, povećanju prosječne plaće (u rujnu je neto realna plaća bila 2,8 posto veća nego u istom mjesecu lani, a bruto plaća je rasla 3,2 posto)najviše pridonose dva sektora, informacije i komunikacije te farmacija Ipak, mnogi su poslodavci iskoristili i mogućnost isplate neoporezivih naknada. Butorac navodi da su natprosječne plaće uglavnom u uslužnom sektoru, koji ima ili monopolsku ili oligopolsku poziciju, a u pretežnom je stranom vlasništvu. Prije svega, to su telekomunikacije i financijski sektor ili je riječ o pojedinim javnim uslugama kao što su one u sustavu zdravstva, što je i očekivano s obzirom na stupanj obrazovanja u tom području.

 Ispodprosječne plaće su u realnom sektoru, osobito u industriji, trgovini i građevinarstvu. U najtežoj situaciji po pitanju zaostajanja plaća i privlačenja kvalificirane radne snage, ističe Butorac, radno su intenzivne djelatnosti, one u kojima je velik trošak rada u odnosu na konačnu cijenu proizvoda. To su prije svega tekstilna, obućarska i drvna industrija.