Gospodarstvo raste sporije: u drugom kvartalu rast pada na tri posto?

Državni zavod za statistiku će u srijedu objaviti prvu procjenu rasta bruto domaćeg proizvoda u drugom tromjesečju ove godine, a procjene ekonomskih analitičara su suglasne u tome da će se godišnji rast kretati oko tri posto ili malo iznad tri posto.

Snažnije investicije

Ekonomski analitičari RBA su tako istaknuli kako očekuju blago usporavanje u odnosu na prvo tromjesečje, ali da će dinamika rasta ostati solidna, odnosno da će u drugom kvartalu rast iznositi oko tri posto (u prvom tromjesečju je bio na razini od 3,9 posto). “Visokofrekventni pokazatelji ukazuju da su potrošnja kućanstava i investicije (poglavito javne) ostali glavni pokretači rasta i u drugom tromjesečju. Stoga struktura rasta ostaje ista, snažno podržana kretanjima na tržištu rada, okruženjem niskih kamatnih stopa i turizmom koji izravno utječe na raspoloživi dohodak kućanstava”, ističe se u analizi RBA. Uz to, napominju, podaci iz građevinskog sektora “jasno odražavaju snažnije investicijske aktivnosti koje su najvjerojatnije potpomognute projektima koje financira EU i predizbornom aktivnosti uoči izborne 2020.”.

“Očekujemo realnu godišnju stopu rasta BDP-a od oko tri posto. Konačno, unatoč nešto slabijoj izvedbi indeksa pouzdanja, očekivanja i raspoloženja potrošača u srpnju očekujemo kako će srpanjski podaci o kretanju trgovine na malo donijeti nastavak relativno visoke godišnje stope rasta podržane u najvećoj mjeri turističkom potrošnjom”, naglašavaju analitičari RBA. Maruška Vizek, ravnateljica Ekonomskog instituta nam je također potvrdila kako EIZ ostaje pri prethodnoj procjeni da će BDP u drugom kvartalu narasti za 3,1 posto. Naime, CEIZ indeks (mjesečni složeni indikator poslovnog ciklusa izrađen u EIZ-u) je u lipnju 2019. zabilježio svoju najnižu vrijednost ove godine te je u odnosu na prethodni mjesec bio manji za 0,3 indeksna boda, a u odnosu na lipanj prošle godine zabilježio je smanjenje od 0,6 indeksnih bodova, što je također najveće smanjenje u 2019. na godišnjoj razini. “S obzirom na negativnu vrijednost indeksa i u svibnju, uočavamo blagi silazni trend koji upućuje na usporavanje rasta. Desezonirani podaci pokazuju da su u drugom u odnosu na prvo tromjesečje tri od četiri komponente indeksa ostvarile rast.

Turizam pomogao

To su, poredano od veće prema manjoj stopi rasta, prihodi Državnog proračuna od poreza na dodanu vrijednost, broj turističkih dolazaka te realni promet u trgovini na malo, dok je pad ostvarila industrijska proizvodnja”, tvrdi se u analizi EIZ-a. I Alen Kovač, glavni ekonomist Erste banke, smatra kako će gospodarstvo nastaviti rasti nešto slabije u odnosu na prvi kvartal te prognozira rast od 3,2 posto. “I dalje je glavni pokretač rasta osobna potrošnja, a izvoz će biti nešto manje izražen nego u prvom kvartalu. Rast će pogurati i turizam, iako možda ne tako snažno kao prošle godine, a očekujemo i nastavak rasta investicija solidnim tempom”, naglašava Kovač, koji očekuje i da bi rast gospodarstva u cijeloj 2019. u odnosu na 2018. mogao iznositi 3,2 posto. Vlado Arčabić, docent i član MacroHuba, istraživačkog centra u okviru Ekonomskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, ipak dodaje dozu skepse i predviđa raspon rasta gospodarstva između 2,8 i 3,2 posto na godišnjoj razini u drugom kvartalu. “Procjene su nezahvalne, jer se uvijek može dogoditi neki nepredviđeni događaj i nisu uvijek dostupne sve informacije, ali trenutni i dostupni podaci govore o rastu gospodarstva u tom rasponu. Potrošnja je i dalje glavni pokretač rasta, uz turizam i investicije”, rekao nam je Arčabić.

Ivana Jović, izvršna direktorica u PBZ-u za ekonomska istraživanja je najoptimističnija i navodi kako je njena procjena da će rast BDP-a u drugom ovogodišnjem kvartalu iznositi oko 3,3 posto. “Pri tom će pozitivan doprinos doći od strane domaće potražnje, a doprinos neto uvoza/izvoza bit će negativan s obzirom na to da je rast izvoza dobara usporio na svega 1,1 posto, dok je uvoz zadržao sličnu dinamiku kao i u prethodnom kvartalu porastavši za 6,7 posto. Dakle, privatna potrošnja te investicijska aktivnost i dalje će biti glavni generatori rasta”, naglasila je Ivana Jović. Analitičari s kojima smo pričali, međutim, kazuju kako bi gospodarska situacija u svijetu i Europi mogla u idućim kvartalima usporiti potencijalni rast našeg gospodarstva. Ljeto je, kako ističu analitičari RBA, donijelo poprilično uzbuđenja na financijskim tržištima u kojem dominira strah od recesije jer s obje strane Atlantika ekonomski fundamenti sve češće ukazuju ne samo na usporavanje već i na mogućnost nastupa recesije.