Hrvatska gospodarska komora se okrenula digitalizaciji i, putem projekta Digitalna komora, namjerava postati prva potpuno digitalizirana institucija u ovom dijelu Europe, poruka je s današnje 10. sjednice Skupštine HGK.
- Time ćemo približiti naše usluge članicama i uštedjeti im vrijeme i novac - poručio je Luka Burilović, predsjednik HGK.
HGK u idućoj godini, stoji u priopćenju te institucije, namjerava otvoriti još tri predstavništva - u Beču, Münchenu i Milanu. U planu za 2019. su i 22 dolazne delegacije, te 16 odlaznih delegacija.
Na Skupštini je izglasan i Financijski plan HGK za 2019. godinu. U Komori tako u sljedećoj godini planiraju ukupne prihode nešto veće od 250,61 milijun kuna, dok su rashodi planirani u iznosu od oko 250,6 milijuna kuna. Osim digitalizacije, u fokusu rada HGK i u sljedećoj će godini biti internacionalizacija hrvatskoga gospodarstva i njegova promocija, zatim, edukacija, promicanje interesa članica, provedba javnih ovlast, mirno rješavanje sporova i projekti, ističu u Komori.
- Gospodarsko ozračje je i dalje pozitivno, pa i iduću godinu očekujemo s optimizmom. Iako rastemo, ne možemo biti zadovoljni tempom. Trebaju nam veće stope rasta jer nas konkurencija neće čekati - naglasio je Burilović.
Posebno je ukazao na potrebu jačanja IT sektora i veća ulaganja u istraživanje i razvoj, kao i na veću izvoznu orijentaciju zemlje. Hrvatska se, dodao je, ne može oslanjati samo na turizam, koji generira gotovo petinu hrvatskoga BDP-a, budući da se radi o poprilično volatilnoj industriji, zaključio je šef HGK.