Klaus-Heiner Lehne, predsjednik Europskog revizorskog suda (ERS), u dvodnevnoj je posjeti Hrvatskoj – danas je na sastamku s premijerom Andrejem Plenkovićem i drugim predstavnicima Vlade, u Hrvatskom saboru održat će prezentaciju o radu ERS-a, te predstaviti izvješća Suda u pripremi, s posebnim osvrtom na mišljenje ERS-a o novom proračunu EU-a za razdoblje 2021. – 2027. Drugog dan posjeta sudjelovat će na konferenciji u organizaciji Ministarstva regionalnog razvoja i fondova EU-a, kao jedan od glavnih govornika i kasnije sudionika na panelu.
Ljude često zbunjuje naziv Europski revizorski sud, dojam je pa svi misle da je kako je riječ o sudu na kojem se rješavaju različiti predmeti i tužbe. Možete li nam pojasniti kako ERS radi i čime se bavi?
ERS je vanjski revizor EU-a, i institucija je usporediva s državnim uredima za reviziju u državama članicama, samo što djeluje na razini EU-a. Svojim radom poboljšavamo financijsko upravljanje proračunom EU-a, upozoravamo na rizike, ali i skrećemo pozornost na dobru praksu. Osim toga, dajemo smjernice kreatorima politika i zakonodavcima EU-a kako poboljšati europske zakonodavne prijedloge, politike i programe. U suštini, ERS pomaže da građani dobiju najviše za svoj porezni novac potrošen na razini EU-a. Sud ima 27 članova, po jednog iz svake države članice, koji zajedno sa svojim uredima i dodijeljenim revizorskim timovima provode revizije uspješnosti, financijske revizije i revizije usklađenosti. Naš je cilj poboljšati financijsko upravljanje, ali i izvještavanje građana EU-a o tome kako se koristi njihov novac. Mi smo, ako mogu tako reći, financijski watchdog EU-a i zagovornik poreznih obveznika, što uključuje, naravno, i hrvatske porezne obveznike.
Znači li to da se Europski revizorski sud fokusira samo na proračun i financije EU-a?
Naš glavni zadatak je provjeriti kako se troši europski novac. Naša uloga je puno više od provjere jesu li brojke točne i financijska pravila ispoštovana. Zadnjih godina sve više ocjenjujemo smisao i postignute rezultate vezano uz brojne teme, što značajno nadilazi same brojke. Dobri primjeri su naše nedavne publikacije o obrani, emisijama stakleničkih plinova ili upravljanju migracijama. Mnoge od njih u skladu su upravo s prioritetima hrvatskog predsjedanja EU-om. Također se sve više usmjeravamo na ostvarene rezultate kako bismo vidjeli je li novac koji je dodijeljen iz proračuna EU-a kvalitetno i svrsishodno potrošen, a ako nije, zašto nije. Važno je da novac iz EU-a nije samo potrošen u skladu s pravilima, nego i da su postignuti konkretni rezultati. Da uzmem jednostavan primjer, osoba koja se vozi cestom izgrađenom sredstvima iz EU fondova neće puno razmišljati je li cesta napravljena u skladu sa svim pravilima; on ili ona se, međutim, mogu zapitati je li imalo smisla trošiti svoj porezni novac na izgradnju te ceste. Je li cesta potrebna? Uklapa li se u ostalu infrastrukturu - sjetimo se mostova bez pristupnih cesta ili cesta koje nigdje ne vode? Imaju li od toga korist stanovnici i poduzetnici u regiji? Ukratko, ima li novac potrošen na razini EU-a dodanu vrijednost za građane, kako u Hrvatskoj, tako i diljem EU-a.
Dakle, Sud ima ulogu i ocjene svrsishodnosti nekog EU projekta, a ne samo provjere je li projekt u skladu s pravilima EU-a. Odskače li ta uloga od uobičajenih uloga revizora?
Revizija uspješnosti postaje sve važnija ne samo za ERS već i za državne urede za reviziju u državama članicama. U našem slučaju, naglasak na učinkovitosti posebno je važan Europskom parlamentu, jednom od naših glavnih korisnika. Za članove Europskog parlamenta ključno je znati jesu li politike i programi koji se financiraju iz proračuna EU-a postigli rezultate i je li ih stoga vrijedno nastaviti financirati. ERS također izdaje i mišljenja o zakonodavnim prijedlozima. Npr. uz mišljenja o uredbi o novom višegodišnjem financijskom okviru 2021. - 2027., o čemu smo već razgovarali, izdali smo i mišljenja o prijedlogu regulative o vladavini prava, o regulativi za kohezijsku politiku i brojna druga. Iako većinu svog revizijskog posla obavljamo u uredima u Luksemburgu, gdje nam je sjedište, moramo i na licu mjesta provjeriti kako se novac EU-a troši u državama članicama i širom svijeta. Drugim riječima, idemo tamo gdje novac ide, bilo u Njemačku, Španjolsku ili sub-saharsku Afriku. Tako smo u 2018. proveli 12 dana u reviziji u Hrvatskoj. Naravno, obavljamo više revizijskih posjeta u zemljama u kojima se troši više europskog novca.
Došli ste u Hrvatsku u vrlo važnom trenutku kada Hrvatska prvi put predsjeda Vijećem EU-a. Što biste rekli da su glavni izazovi pred nama? Može li nam Sud pomoći u postizanju zacrtanih ciljeva i ako da, kako?
Hrvatsko predsjedanje Vijećem EU-a događa se u jednom vrlo važnom trenutku. Nova Europska komisija stupila je na dužnost prije nekoliko mjeseci, u vremenu punom izazova i s ambicioznim planom kako voditi Europu u budućnost. Istovremeno, EU mora naučiti živjeti bez jedne svoje članice, a u tijeku su i pregovori o novom sedmogodišnjem proračunu za razdoblje 2021. – 2027. Očekivanja od hrvatskog predsjedanja vrlo su velika. Naročito se mi kao revizori EU-a nadamo da će konačno biti usvojen novi višegodišnji proračun kako bi se omogućila njegova provedba bez daljnjeg odgađanja.
Što se tiče podrške ERS-a, kao što sam već rekao, mi smo tu da pružimo našu podršku gdje god možemo. Objavili smo ili ćemo uskoro objaviti niz izvješća o temama usko povezanim s prioritetima hrvatskog predsjedanja. Revizije vezano uz okoliš i klimatske promjene, kohezijsku politiku te migracije ili naša mišljenja vezana uz prijedlog proračuna 2021. – 2027. samo su neki primjeri.
Znate da su kohezijski fondovi izuzetno važni za Hrvatsku. Često se može čuti da zaostajemo u odnosu na druge države članice u korištenju EU fondova. Kakvo je vaše stajalište o tome? Osim toga, znate li je li bilo slučajeva u kojima su utvrđene prijevare u korištenju EU sredstava u našoj zemlji?
Hrvatska je najnovija država članica EU-a koja tek koristi svoju prvu punu financijsku omotnicu iz trenutne perspektive 2014. – 2020. Promatrajući provedbu EU fondova u državama članicama, Hrvatska ima dobru ugovorenost, ali za sad je razina isplata niska jer su projekti kasnije ugovoreni. Međutim, najmlađa je država članica i raspolaže znatnim iznosom sredstava. Ključni elementi kada je riječ o apsorpciji sredstava su svakako pravovremene pripreme u kombinaciji s dovoljnim kapacitetom za cjelokupno upravljanje sustavom.
Što se tiče prijevara, svake godine u revizijama nailazimo na niz slučajeva gdje sumnjamo na prijevaru, o čemu izvještavamo OLAF (Europski ured za borbu protiv prijevara), koji po tome dalje postupa. Na primjer, u Godišnjem izvješću za 2018. prijavljeno je devet slučajeva sumnje na prijevaru, a u godini prije 13. S obzirom da je riječ o sumnjama i da su postupci u tijeku ne mogu govoriti o čemu i o kojim državama je riječ. Što se tiče prijevara, također smo revidirali koliko učinkovito upravljačka tijela provode postupke prijevara. Utvrdili smo neke slabosti u tom pogledu i dali preporuke za poboljšanja.
Koje su glavne slabosti pri potrošnji novca u EU-u na koje Sud nailazi? Gdje ima najviše problema, pa i prevara (kriminala)? Koje su dominantne preporuke koje se izdaju? Koje su u tom pogledu glavne slabosti Hrvatske?
Općenito, glavni nedostaci utvrđeni u našem godišnjem izvješću za sve države članice pa tako i za Hrvatsku, su financiranje neprihvatljivih rashoda i projekata, nepridržavanje pravila o javnoj nabavi i državnim potporama, te nepostojanje ključnih pratećih dokumenata (npr. ugovora, računa). Stoga su preporuke često povezane s poboljšanjem sustava upravljanja i kontrola. Kada je riječ o reviziji učinkovitosti, preporuke se mogu odnositi i na sustave praćenja, pojednostavljenje procedura i učinkovito korištenje resursa.
Kada govorimo u koheziji, u našim izvješćima istaknuli smo koliko je važno da se novi sporazumi i programi za razdoblje nakon 2020. pripreme na vrijeme, zbog čega je i Komisija trebala požuriti s predstavljanjem zakonodavnih prijedloga u vezi s kohezijom. Ukazali smo na važnost pripreme projekata i pravodobnog korištenja sredstava kao temelja uspješnosti provedbe. Zaključili smo i da je način na koji su operativni programi strukturirani kompliciran (znatno povećanje broja pokazatelja uspješnosti) i neusklađen (na primjer, ne postoji zajednička definicija „ostvarenja” i „rezultata”), što stvara dodatno administrativno opterećenje i u suprotnosti je s pojednostavljivanjem koje želimo postići. Slučajevi koje smo prosljeđivali OLAF-u najčešće su se odnosili na sumnje u umjetno stvaranje neophodnih uvjeta za financiranje sredstvima EU-a.
Tema konferencije koja će se održati u hotelu Esplanade u utorak od 10h, a i vaših razgovora s premijerom, ministrima i prezentacije u Hrvatskom saboru, je novi proračun EU-a za razdoblje 2021. – 2027. Kakvo je mišljenje Suda o predloženom proračunu?
Naša je uloga kao revizora EU-a pružiti savjete o upravljanju novim proračunom. U posljednje dvije godine puno smo govorili o predloženom višegodišnjem financijskom okviru za 2021 – 2027. Općenito, pozdravili smo mjere za povećanje fleksibilnosti proračuna EU-a kako bi se brzo moglo djelovati u slučaju nepredviđenih događaja. Ali samo to nije dovoljno. Upozorili smo da prijedlog ne objašnjava jasno promjene prioriteta i preporučili smo da je potrebno usmjeravanje na rezultate i postizanje dodane vrijednosti za naše građane.
Novi će europski proračun vjerojatno biti smanjen, a njime će se uz postojeće politike istodobno morati financirati i novi izazovi i prioriteti. Možemo li stvarno postići više s manje sredstava? Kako sačuvati potrebna ulaganja npr. u koheziju - smanjujući razlike u razini razvoja između regija, u ruralna područja i poljoprivredu, a istodobno odgovoriti na klimatske, sigurnosne, obrambene, migracijske i druge izazove?
Fokusiranje na rezultate važno je upravo zbog toga. Iako se ukupan godišnji proračun EU-a od oko 140 milijardi eura čini velikim, predstavlja tek oko 1 % bruto nacionalnog dohotka država članica EU-a. Stoga je još važnije da se proračun EU-a učinkovito troši i donosi dodanu vrijednost. To znači da bi svaki euro potrošen na razini EU-a trebao dati jasne i vidljive rezultate za porezne obveznike, i iznad onoga što bi se moglo postići trošenjem na nacionalnoj, regionalnoj ili lokalnoj razini. Pred nama je puno izazova, neke ste od njih već spomenuli, od klimatskih promjena, do demografskih izazova, promjenjivog ekonomskog okruženja, migracija, sigurnosti ili vladavine prava. Važno je pronaći pravu ravnotežu između novih i starih prioriteta. Novo razdoblje financijskog programiranja stvara nove mogućnosti. Kreatori politika zato bi se trebali usredotočiti na učinkovitost europskih politika, postizanje dobrih rezultata i stvaranje dodane vrijednosti u područjima koja su važna.