Ambiciozni plan

Frane Barbarić: Do 2050. godine udio obnovljivih izvora energije povećat ćemo na 70 posto

AUTOR:

OBJAVLJENO:

29.10.2018. u 8:18

AUTOR:

OBJAVLJENO:

29.10.2018. u 8:18

Zagreb, 221018.
Hrvatska elektroprivreda, Vukovarska 37.
Frane Barbaric, predsjednik Uprave HEP-a.
Foto: Ronald Gorsic / CROPIX
Ronald Gorsic / CROPIX

Frane Barbarić, predsjednik Uprave HEP-a

Prolazi godina dana otkako je Frane Barbarić sjeo na mjesto predsjednika Uprave HEP-a. Kaže da je zadovoljan prvom godinom, ali i da se uvijek može bolje i više. U prvoj godini njegova mandata iskoračili su jače u korištenje obnovljivih izvora energije, radili na razvoju koncepta pametnih mreža, nastavili s revitalizacijom hidroelektrana, ulagali u infrastrukturu...

Plan je tijekom sljedećih godina nastaviti još jačim tempom. Štoviše, predsjednik Uprave je prošli tjedan, za obilaska radova na rekonstrukciji trafostanice na Hvaru, najavio ulaganja u elektroenergetsku mrežu u Hrvatskoj do 2021. u ukupnoj vrijednosti od 6 milijardi kuna.

Koji su najznačajniji događaji obilježili vaših prvih godinu dana?

- U lipnju smo potpisali ugovor o preuzimanju projekta solarne elektrane na Cresu, prve velike sunčane elektrane koju ćemo imati u sustavu HEP-a i šest puta veće od trenutno najveće u Hrvatskoj. Važno je naglasiti da će ta elektrana električnu energiju proizvoditi prema komercijalnim uvjetima, bez ugovorenih poticaja. Godinu su obilježila i potpisivanja ugovora za još dva velika projekta. Jedan je novi blok u Elektrani - toplani Zagreb, što je projekt težak oko 900 milijuna kuna. Riječ je o ekološki najsuvremenijem visokoučinkovitom postrojenju, koji je prepoznala i Europa te je uvršten na listu projekata u sklopu Junckerova plana. Drugi je pilot-projekt uvođenja naprednih mreža, koje će dovesti do smanjenja gubitaka u mreži. Za taj je projekt HEP povukao 150 milijuna kuna iz fonda EU za regionalni razvoj. Htio bih još istaknuti i da nam je prije mjesec dana Agencija Standard and Poor’s potvrdila kreditni rejting te povećala izglede kretanja ocjene rejtinga.

Na početku mandata rekli ste da će vam prioritet biti brza i kvalitetna usluga te jednaki uvjeti za korisnike u pristupu i korištenju mreže u cijeloj Hrvatskoj. Koliko se investiralo u elektroenergetsku mrežu u 2018.?

- Konačni stupanj realizacije investicijskih planova u prijenosu i distribuciji za ovu godinu bit će poznat početkom iduće godine. Planovi za HOPS i HEP ODS za 2018. zbirno iznose blizu 1,6 milijardi kuna, odnosno gotovo 6 milijardi kuna za razdoblje od četiri godine.

Što su sve dosadašnja ulaganja  u distribuciju obuhvatila?

-Najvažnije investicije bile su u izgradnju novih trafostanica, kao što je trafostanica Medulin, Zamet u Rijeci, Cvjetno naselje u Zagrebu, Zadar istok i Primošten. Izvodile su se i opsežne rekonstrukcije trafostanica Makarska, Blato na Korčuli i Meterize u Šibeniku. Ono čemu trebamo težiti u poboljšanju usluge korisnicima mreže je što manji broj i što kraće trajanje prekida napajanja. Na tome se kontinuirano radi. Primjerice, ove smo godine u Koprivnici ugradili sustav koji otklanja kvar i rekonfigurira mrežu u roku od 0,3 sekunde. To znači da upaljeno računalo ili televizor niti ne registrira da je došlo do kvara i prekida napajanja.

Što investicije na otocima i priobalju znače za hrvatski turizam?

- U priobalju je uloženo ukupno 500-tinjak milijuna kuna. Broj turista, a time i potrošača, već godinama neprestano raste tijekom ljetnih mjeseci. U našim glavnim turističkim mjestima suočavamo se s izazovom osposobljavanja sustava da podnese opterećenje u vrhuncima potrošnje. Tu su i nove investicije u hotele i druge turističke kapacitete koje treba priključiti na mrežu. Zato mogu reći da naša ulaganja u priobalju izravno doprinose uspješnosti hrvatskog turizma.

Plan je do 2021. investirati ukupno šest milijardi kuna. Koji projekti idu sljedeće godine?

- Od projekata koje ćemo započeti iduće godine, izdvojio bih gradnju trafostanice Zamošće, koja je bitna za napajanje budućeg pelješkog mosta, te rekonstrukcije trafostanica Osijek 3 i Prelog. U Dalmaciji bih još izdvojio gradnju dalekovoda Opuzen - Brist te rekonstrukciju dalekovoda Trogir - Marina i Bilice - Vodice. Ustvari, radi se i radit će se po cijeloj Hrvatskoj, u Budimcima, Novskoj, Mikanovcima, Gregovici, Oriovcu…

Ima li ambicija za projekte u inozemstvu?

- Ambicija ima, izradili smo analizu potencijala ulaganja, prije svega u projekte obnovljivih izvora energije, i uspostavili određene kontakte. Uvjeren sam da ćemo nešto od toga do kraja mandata uspjeti i konkretizirati.

Strategija HEP-a je povećati udio obnovljivih izvora na 50 posto do 2030., odnosno 70 posto do 2050.? Koliki je sada udio i kako ga planirate povećavati?

- U prosječnoj hidrološkoj godini udjel proizvodnje iz vlastitih obnovljivih izvora u zadovoljenju potrošnje HEP-ovih kupaca je oko 35 posto. HEP je u svojoj razvojnoj strategiji kao cilj postavio značajno povećanje udjela obnovljivih izvora u vlastitom portfelju. To, između ostalog, planiramo postići nastavkom revitalizacije postojećih i gradnjom novih hidroelektrana te gradnjom ili akvizicijom drugih obnovljivih izvora energije, kao što su vjetroelektrane i sunčane elektrane. Često se zaboravlja da su i hidroelektrane obnovljivi izvori.

 Usred ste ciklusa njihove revitalizacije. Kako to napreduje?

- Do sada smo uložili 1,4 milijarde kuna, a uložit ćemo još 2,2 milijarde kuna. Tako ćemo hidroelektrane modernizirati i produljiti im životni vijek, ali i dobiti novih 160 MW instalirane snage za proizvodnju zelene energije.

Što je s novim hidrološkim kapacitetima?

- Pripremamo ulaganje od 3,7 milijardi kuna u gradnju hidroelektrane Kosinj, odnosno dogradnju hidroenergetskog sustava Senj.

A novi solarni kapaciteti? Spomenuli ste sunčanu elektranu na Cresu, investiciju od 45 milijuna kuna, kojom ste započeli najavljeni ciklus gradnje solarnih elektrana. Što je sljedeće?

- U idućem razdoblju planiramo pokrenuti ambiciozni program gradnje fotonaponskih sunčanih elektrana. Fokus nam je na lokacijama na većim otocima, gdje se mogu instalirati elektrane snage u pravilu do 10 MW. Sunčane elektrane su s tehnološkog i okolišnog aspekta odličan izbor za otoke i slična izolirana područja. Istodobno razmatramo i nekoliko lokacija na kopnu. To su uglavnom projekti koji se razvijaju u različitim oblicima potencijalnog partnerstva s drugim poduzetnicima ili institucijama, općinama i gradovima. Suradnja s Primorsko-goranskom županijom na projektu SE Cres ili s Gradom Hvarom, s kojim razgovaramo o potencijalnoj lokaciji za gradnju elektrane, dobri su primjeri kako lokalna i regionalna samouprava mogu pomoći bržem i održivom razvoju lokalne zajednice.

Mislite li se jače angažirati u održivom razvoju otoka?

- HEP će u mrežu, sunčane elektrane i punionice za električna vozila na otocima i čitavom priobalju do 2021. godine uložiti oko 1,2 milijarde kuna. Samo u distribucijsku mrežu u idućih deset godina investirat ćemo dvije milijarde kuna, uključujući polaganje više od 150 kilometara podmorskih kabela. Time ćemo dati naš doprinos realizaciji strateških planova Vlade usmjerenih na stvaranje uvjeta za održivi razvoj hrvatskih otoka.

Hoće li se u planiranim investicijama pronaći mjesta i za angažiranje domaćih tvrtki?

- Investicije u mrežu do sada su u najvećem dijelu izvodile domaće tvrtke. HEP time potvrđuje svoju ulogu vodećeg nacionalnog investitora. Naravno, treba imati na umu da je Hrvatska članica EU i da je HEP obveznik javne nabave. To znači da domaće tvrtke moraju svaki put iznova dokazivati svoju sposobnosti i konkurentnost.

Kako napreduje projekt elektromobilnosti?  Kada možemo očekivati brze punionice na autocestama?

- HEP je u posljednjih četiri-pet godina bio usmjeren na postavljanje punionica u hrvatskim gradovima, nastojeći omogućiti uvođenje koncepta održivog, čišćeg i zdravijeg prometa u urbanim sredinama. Do sada smo postavili 50-ak punionica. Što se tiče gradova na Jadranskoj obali, punionice smo nastojali locirati tako da omoguće i međugradski promet, duž važne turističke rute. Na tom području imamo već 18 javnih punionica Elen. U sklopu međunarodnih projekata sufinanciranih iz fondova EU, do kraja godine planiramo postaviti i prve brze punionice na pojedinim dionicama autocesta. Hrvatska će tako postati ne samo zemlja u kojoj je moguće obavljati međugradske vožnje električnim automobilom nego i dio mreže europskih zemalja kroz koje će biti moguće neprekinuto prekogranično putovanje električnim vozilima. I to će biti naš dodatni doprinos razvoju turizma.