Okupano u hladnom, zimskom suncu, na brdašcu ponad Kumrovca poznato je arhitekturno zdanje Ivana Filipčića i Berislava Šerbetića dočekalo još jednu godinu.
Sada već sedamnaestu za redom otkako u njega nije kročio nijedan službeni gost, hodnicima nije bilo čuti dječje vriske, odavna nije zamirisala domaća govedska juhica niti su Kumrovčani ovdje čuli taktova kakve muzike.
Tužna je to slika nekad poznatog Spomen-doma boraca Narodnooslobodilačkog rata i omladine Jugoslavije u Kumrovcu, impozantnog objekta koji se proteže na sve skupa 70 tisuća četvornih metara zelene površine te 6550 kvadrata zatvorenog i nekoć ekskluzivnog prostora.
Od 2003. godine, kad su ga napustili prognanici koji su u njemu boravili čak 11 godina, država tom objektu nije bila u stanju pronaći odgovarajuću namjenu, propala su četiri natječaja za pokušaj prodaje, u renoviranje derutnoga objekta nije uložena nijedna državna kuna, a brojni investitori, koji su kroz godine Kumrovcem prodefilirali oduševljeni njegovom nekretninskom ostavštinom, uglavnom se razbježali nakon što su javni natječaji za prodaju Spomen-doma većinom bili pisani - baš kako ga nitko ne bi kupio.
Posebno je bila ironična priča o njegovu formalno-pravnom statusu: naime, bivši Spomen-dom postao je 1997. godine trgovačko društvo Kumrovec d.o.o, u 100-postotnom vlasništvu Ministarstva znanosti i obrazovanja koje je o njemu trebalo skrbiti, a u posljednjih 20 godina Ministarstvo ga je financiralo kroz stavku “javni instituti” s obzirom na to da je Kumrovec d.o.o država registrirala kao znanstveno-studijski centar.
Spomen dom Kumrovec
Stvar bi bila smiješna da nije tužno što Kumrovčani ovdje dva desetljeća nisu vidjeli da bi nogom stupio jedan istraživač, nije ovdje pisano nikakvih znanstvenih radova, a najbliže znanosti, možda čak i znanstvenom čudu, došlo je desetak zaposlenika Spomen-doma koji su vrijedni objekt uspjeli kroz desetljeća sačuvati od propadanja.
Temeljna zadaća
Društvo je svojim osnivanjem postalo pravni sljednik radne organizacije za zaštitu, uređenje i održavanje memorijalnog prirodnog spomenika “Spomen-park Kumrovec” osnovanog 1978. godine, a registrirano je za organizaciju kongresa, seminara i drugih aktivnosti iz područja znanosti i visoke naobrazbe.
Prilikom osnivanja tvrtke Kumrovec d.o.o. Ministarstvo znanosti obvezalo se u proračunu osiguravati sredstva samo za one djelatnike koji će u Kumrovcu obavljati registriranu djelatnost, no nekako se dogodilo da se novac za plaće po automatizmu isplaćivao i dalje, iako nitko od radnika formalno nije radio ono što mu je bila temeljna zadaća.
“Eto, objekt je u potpunosti u državnom vlasništvu, no on je zapravo u mirovanju jer ovdje već godinama nema nikakve djelatnosti”, potvrdio nam je dugogodišnji direktor objekta Branko Gobac.
Gobac njime upravlja od 2002. godine, a iako je riječ o nekretnini koja gotova dva desetljeća nema doslovno nikakvu funkciju, tvrtka broji sve skupa jedanaest zaposlenika, ima direktora te obavlja računovodstvene poslove te poslove održavanja.
Spomen dom Kumrovec
Dapače, Gobac nam kaže kako zaposlenici 365 dana godišnje objekt čuvaju u tri smjene, redovito održavaju unutarnje i vanjske prostore, brinu se o zelenilu te općenito okolišu zgrade.
Jedan zaposlenik tamo formalnopravno skrbi o 595 četvornih metara prostora, a od 1999. godine naovamo, samo na ime plaća djelatnika, država je ovom “javnom institutu” isplatila sve skupa 18,2 milijuna kuna.
Nad brojkama se u posljednjem izvješću za 2018. godinu snebivala čak i Državna revizija.
Ona je prošli mjesec, naime, objavila izvješće revizije, između ostaloga i za Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta, a posebno im je za oko zapela činjenica da država već dulje od dva desetljeća financira plaće djelatnika državne tvrtke čiji se rad svodi na održavanje hladnog pogona.
Samo u 2018. godini, kad je Kumrovec d.o.o još brojio 14 zaposlenih, država je na ime plaća i naknada tvrtki isplatila 1,3 milijuna kuna te još 172 tisuće za materijalne troškove, i to za tvrtku za koju Ministarstvo znanosti, kao njezin osnivač, nije poduzelo aktivnosti za rješavanje problematičnog statusa.
U međuvremenu, impozantno kumrovečko zdanje na ime režija svaki mjesec u prosjeku troši oko 15 tisuća kuna - dakle 180 tisuća kuna godišnje - i to s namjerom održavanja statusa quo obzirom se država, brižna kakva jest, ne može dogovoriti što bi to u Kumrovcu uopće htjela imati.
Branko Gobac, direktor Spomen doma Kumrovec
“Žao mi je što status ovog objekta do danas nije riješen. Ja sam ovdje stigao iz Tuheljskih toplica kad je namjera države bila pronaći neko rješenje za ovu vrijednu imovinu. Napravili smo i studiju revitalizacije i obnove prostora u kongresni centar, no ništa od tih planova na kraju se nije provelo. Nadam se da će neko rješenje ipak biti pronađeno”, ispričao nam je Gobac koji će ove godine najvjerojatnije u mirovinu.
Neslavno propali
A nekretnina je 1974. godine podignuta kao tada luksuzni objekt za manifestacije i smještaj gostiju koji je u sklopu hotela B kategorije brojio 62 smještajne jedinice s ukupno 134 kreveta, kongresnu dvoranu, restoran, amfiteatar te znanstveno-studijske sadržaje.
Filipčić i Šerbetić za realizaciju ove arhitekture pokupili su i brojne nagrade s obzirom na to je objekt od prvog dana oduševljavao načinom kako su njegove staklene stijene i cigla idealno uklopljeni u okoliš, a iako je bilo zamišljeno da upravo u njemu funkcionira poznata Politička škola, ona je ipak prebačena u drugi objekt, a Spomen-dom 11 godina nakon otvaranja postao prostor u kojem će biti smještene vukovarske izbjeglice.
Oni su u tom prostoru boravili između 1993. i 2003. godine ostavivši za sobom derutan i pohaban interijer, a kako država u obnovu objekta baš i nije bila sklona ulagati, taj je isti namještaj u prostoru Spomen-doma ostao do danas.
Spomen dom Kumrovec
Po odlasku prognanika javili su se neki načelni planovi i ideje da bi s prostorom u Kumrovcu bilo zgodno nešto napraviti, a u vrijeme kad je državom upravljao SDP-ov Ivica Račan, odlučeno je konačno da Spomen-dom treba pretvoriti u edukacijski centar, u svrhu čega je potpisan čak i ugovor s Hrvatskom udrugom poslodavaca.
Od posla, nažalost, na kraju nije bilo ništa, a nakon 2003. godine državu je preuzela Hrvatska demokratska zajednica koja na Kumrovec baš i nije gledala s posebnim interesom.
Propali natječaji
Tek 2007. godine na revitalizaciji bivšeg Spomen-doma država će angažirati i Institut za turizam, koji će izraditi studije za Spomen-dom i bivšu Političku školu.
Ova posljednja prema tom je projektu stavljena u svrhu zbrinjavanja osoba treće životne dobi dok je Spomen domu namijenjena uloga hotelsko-edukacijskog kompleksa koji bi se nadovezivao na obližnje toplice.
Novom namjenom oba bi objekta zapošljavala stotinjak radnika, vjerojatno Kumrovčana, a ulaganje je bilo procijenjeno između 20 i 25 milijuna eura.
Nejasno je pritom što je točno otjeralo potencijalne investitore iz Kumrovca, no činjenica je da u nekoliko natječaja za prodaju Spomen-doma na kraju nikad nije dogovorena prodaja, iako se medijima redovito prenosilo kako za spomen-zdanje investitori praktički čekaju u redovima.
Spomen dom Kumrovec
Jedan od ozbiljno zainteresiranih ulagača bile su i Terme Tuhelj, koje su za koncesiju nad znanstveno-edukacijskim centrom i njegovu revitalizaciju u poslovnu školu nudile milijun eura te se obvezale uložiti još pet milijuna u obnovu, no država je na poslu očekivala nešto više zaraditi zbog čega je ponudu na kraju odbila.
Potom je interes pokazala i poznata građevinska kompanija Ingra, zbog čega su 2011. godine većinu domaćih medija krasili naslovi kako ovaj građevinar kumrovečki spomen-dom planira kupiti u partnerstvu s nepoznatim investitorom iz Saudijske Arabije.
I taj je posao, međutim, u međuvremenu neslavno propao, a posljednji put Spomen-dom je u središte zanimanja javnosti stigao s posjetom kineskih investitora, točnije stanovite gospođe Jiang Yu, koja je iskazala interes za bivšu Političku školu, ali je oko navodno bacila i na znanstveno-studijski centar.
Nimalo neočekivano, nažalost, i ta je ozbiljna ponuda ovih dana doživjela fijasko obzirom je u četvrtak postalo jasno kako su kineski investitori, navodno zbog loše situacije u Hong Kongu, propustili uplatiti novac za Političku školu što bi značilo da je prodaja propala, a time i interes Kineza za Spomen dom postao beznačajan.
Ipak, postoji inicijativa općine Kumrovec iz koje najavljuju da bi se prilika za prodaju Spomen doma trebala ukazati do ljeta ove godine s obzirom na to da je općina pri Ministarstvu obrazovanja te Ministarstvu državne imovine pokrenula inicijativu da se znanstveno-studijski centar opet pokuša prodati na međunarodnom natječaju.
Spomen dom Kumrovec
“Priča s ovim centrom sada traje stvarno predugo, no mogu reći da smo prošle godine nešto intenzivnije počeli raditi na tome da bi se kompletan centar prebacio pod upravljanje Ministarstva državne imovine, koje bi onda napravilo procjenu vrijednosti objekta te raspisalo javni natječaj. To prebacivanje podrazumijevat će gašenje tvrtke Kumrovec d.o.o. i zbrinjavanje radnika za koje već sada znamo da ih sedmero ima uvjete za mirovinu, još dvoje ima uvjete za prijevremenu mirovinu dok bi dvoje bilo potrebno zbrinuti prema zakonu. S radnicima smo već razgovarali, oni razumiju situaciju i načelno se s time slažu pa mi vjerujemo da ćemo u prvoj polovici godine vidjeti natječaj za bivši znanstveno-studijski centar”, najavio je za Jutarnji list načelnik općine Kumrovec i HNS-ovac Robert Šplajt.
Turističke svrhe
Prema njegovim pretpostavkama, procjena vrijednosti u konačnici bi, zbog boljeg stanja objekta, trebala biti nešto viša od one za bivšu Političku školu, ali se u općini nadaju da neće prelaziti 14 milijuna kuna, kako se ne bi izgubilo na atraktivnosti za investitore.
Natječajem će biti propisano da objekt u budućnosti bude namijenjen u turističke svrhe, a olakotna okolnost bit će mu to što nije zaštićeni spomenik kulture pa će budući vlasnik ili koncesionar moći napraviti i neke preinake po pitanju arhitekture objekta.
“To je, naravno, i dobra i loša stvar, ali ne očekuje se da će investitori raditi preinake na vanjskim, nego većinom unutarnjim dijelovima zgrade”, rekao je Šplajt uz napomenu kako je do natječaja potrebno riješiti još neke manje probleme vezane uz imovinsko-pravne odnose te temeljni kapital društva.
Spomen dom Kumrovec
Da bi namjena objekta doista mogla biti turistička, dokazuje i podatak da je za kupovinu bivšeg Spomen-doma svojevremeno bila zainteresirana čak i Lukšić Grupa, no ni taj interes na kraju nije preveden u konkretno ulaganje.
“Svi mi u znanstveno-studijskom centru željno iščekujemo da netko preuzme ovaj objekt, uloži u njega novac te ga spasi od propadanja. Mi radimo maksimalno koliko možemo, zgrade su uvijek pod nadzorom te vjerujem kako je dosad potrošen novac za hladni pogon objekta dobro uložen jer bi šteta koja bi nastala njegovim propadanjem bila nesagledivo veća”, kaže nam direktor Branko Gobac.
I danas će za kumrovečku “zgradu duhova” organizirati nadzor u tri smjene, a sutra stići na svoje radno mjesto pun nade da će se priča riješiti.
Svi bi u to rado povjerovali da nije toliko znanstvenih dokaza, pa i ovog s Političkom školom, baš za ono suprotno.
Spomen dom Kumrovec