Unatoč usporavanju ekonomskog rasta u eurozoni, osobito u Njemačkoj, BDP zemalja Srednje i Istočne Europe i dalje raste po solidnim stopama. Od 2018. godine industrijska proizvodnja u Njemačkoj smanjena je za 7,5 posto, dok je u glavnim ekonomijama nove Europe u prosjeku povećana za tri posto. To je iznenađujuće, ocjenjuje Institut Swiss Re, imajući u vidu da većina tih zemalja ima “male i otvorene ekonomije visokointegrirane u europske opskrbne lance”. Vrijednost njihova izvoza na razini je 54 posto BDP-a, pri čemu četvrtina odlazi u Njemačku.
Razlog žilavosti Srednje i Istočne Europe, koju čini 11 novih članica EU uključujući Hrvatsku, stoji u analizi švicarskog instituta, strukturne je prirode. Od početka 2014. godine glavni motor njihova rasta više nije izvoz, nego domaća potražnja. Poboljšanje na tržištu rada, odnosno rast zaposlenosti i plaća, značajno je potaknulo potrošnju. Od 2008. do 2018. godine realni dohoci u Mađarskoj, primjerice, porasli su 29 posto, a u Poljskoj 27 posto, dok su u Njemačkoj rasli po stopi od 14 posto.
Dodatni poticaj potrošnji dale su inozemne doznake. Pozivajući se na podatke Svjetske banke iz 2017. godine, Swiss Re navodi kako su radnici iz inozemstva u Hrvatsku, primjerice, poslali novac u vrijednosti 4,6 posto BDP-a, a u Poljsku 1,2 posto. Na kraju, važan doprinos rastu dali su i javna potrošnja, niske kamatne stope te priljev novca iz europskih fondova.
Prosječan utjecaj EU na rast BDP-a
U proteklih pet godina javne investicije u novim članicama EU povećane su od 7 do 14 posto, pri čemu dio dolazi upravo iz europskih fondova. Institut za međunarodne financije (IIF) procjenjuje da je priljev iz europskih fondova od 2007. do 2018. godine povećao godišnji rast BDP-a u Poljskoj za čak 1,2 postotna poena, a u Mađarskoj za 0,7 poena.
Proračun EU za razdoblje od 2021. do 2027. godine predviđa manje novca ovim zemljama, ali švicarski institut predviđa da će se snažan ekonomski rast održati u sljedećim godinama “jer će se novac iz sadašnjeg proračuna distribuirati do 2023. godine”. No, u idućem desetljeću IIF procjenjuje da će najveću korist od fondova EU imati Hrvatska: doprinos rastu BDP-a iznosit će 0,7 od 0,8 postotnih poena. Tome će zacijelo ići u prilog i činjenica da će u novom sedmogodišnjem proračunu EU Hrvatska biti manje zakinuta od drugih jer je zbog kraćeg staža u EU dosad manje koristila i europske fondove.