Otkako su prije četiri godine uvedene elektroničke javne dražbe imovine koja je ovršena ili oduzeta u stečaju, na taj način prodane su 1644 nekretnine i pokretnine, objavila je Financijska agencija. Riječ je o kućama, stanovima, poslovnim prostorima i zemljištima, te pokretninama poput automobila ako su vrijedniji od pedeset tisuća kuna, što je uvjet da se za njihovu prodaju organizira elektronička dražba.
Budući da je odlukama sudova u stečajnim i ovršnim postupcima za prodaju, prema podacima FINE, na dražbama ponuđeno 4559 pokretnina i nekretnina, ispada da je tek svaka treća prodaja i uspjela. Ukupno je za tu imovinu održano 8704 dražbi, jer su moguća četiri kruga dražbi za svaku ponuđenu nekretninu i pokretninu, s tim da može biti samo prvog kruga ako se postigne željena cijena.
U čak 2955 slučajeva imovine koja je stavljena na dražbu u posljednje četiri godine, ni u jednom od četiri kruga dražbi nije stigla nijedna ponuda. Najviše prodanih nekretnina i pokretnina nalazilo je kupca u trećem krugu dražbi za imovinu oduzetu u stečajevima.
Elektroničke javne dražbe uvedene su jer je Vlada procijenila da će se na taj način u njih uključiti veći broj ponuđača, da će biti transparentnije i jeftinije od dotadašnjih koje su bile usmene i javne. Isto tako, očekivalo se postizanje boljih cijena jer se na usmenim javnim dražbama pojavljivao mali broj ponuđača pa su i ponude bile slabije, a vjerovnici ovršenih i poslanih u stečaj se ni blizu ne bi namirili za svoja potraživanja.
Sudeći prema podacima FINE, stečajevi su još uvijek veći izvor imovine koja ide na javne dražbe od ovrha. U posljednje četiri godine prodane su 924 nekretnine i pokretnine oduzete u stečajevima, dok je ovršenih bilo 723.
Očevidnik imovine oduzete u stečajevima i ovrhama vodila je prije FINE Hrvatska gospodarska komora. Od 2012. kada je HGK uvela očevidnik u njega je uneseno čak 55 tisuća stanova, kuća, zemljišta, poslovnih prostora, strojeva, vozila, vrijednosnica, plovila i drugih vrsta imovine.