Kada se odluče uzeti kredit, mnogi građani prilično su zbunjeni bogatom ponudom banaka i teško im se odlučiti da li uzeti kunski ili eurski kredit, fiksirati kamatnu stopu na ne, na koj rok...Ili je možda isplativije uzeti promjenjivu kamatnu stopu. No, statistika upućuju da su se građani zapravo odlučili: većina ih fiksira kamatne stope i žele kredite u kunama.
- Varijabilne kamatne stope i stope s razdobljem fiksiranja do godinu dana gotovo su posve nestale s tržišta. Dominiraju periodi fiksiranja od pet do deset godina, kako kod čistih kunskih kredita, tako i kod onih s valutnom klauzulom - kazao je Velimir Šonje iz Arhivanalitike čija posljednja analiza za HUB nosi naziv "Kamatni rizik: fiksirati ili varirati". Analiza pokazuje da je kod stambenih kredita u prva četiri ovogodišnja mjeseca udje fiksiranja na razdoblje od pet do 10 godina bio veći od 50 posto.
Razvijena tržišta
Međutim, onima koji žele fiksirati kamate na rok duži od 10 godina, izbor sužen. U tom slučaju, pojasnio je Zdenko Adrović, direktor Hrvatske udruge banaka, banke nude samo mogućnost uzimanja kredite uz valutnu klauzulu, ali ne i one u kunsama. Razlog tome je što ocjenjuju da ne mogu preuzeti dugoročni rizik za kunske kredite, dok je to u slučaju eurskih kredita to lakše, s obzirom da su eurska tržišta mnogo razvijenija i dublja i veći je broj financijskih instrumenata gdje se banke mogu štititi od te vrste rizika.
Kako dio građana ipak preferira dugoročno fiksiranje kamatnih stopa, koje je moguće u eurima, "na velika vrata" vratila se valutna klauzula. Njihov udjel u novoodobrenim kreditima iznosi oko 20 posto. Lani je iznos novoodobrenih stambenih kredita s valutnom klauzulom dosegnuo 7,2 milijarde kuna, a kunskih 3,8 milijardi kuna.
Onima koji ipak inzistiraju na dugoročnom fiksiranje kamatnih stopa i kreditu kunama, kao opcija ostaju stambene štedionice koje nude i takvu kombinaciju.
Situacija je obratna kod nenamjenskih kredita: oni se i dalje najviše odobravaju u kunama, a unatoč ogranićenoj statistici, u HUB-u navode da je nešto veći udjel fiksiranja od preko jednu godinu. Također, kod ove vrste kredita kamatne stope na kune veće su za oko jedan postotni bod od onih s klauzulom.
Postoji prostor
Povećana sklonost fiksiranju kamatnih stopa je posve razumljiva, imajući u vidu negativno iskustvo s njihovom promjenom tijekom krize. Pored toga, kako ističu u HUB-u, većina ljudi racionalno percipira trendove i procjenjuje da rizici promjena kamatih stopa u srednjem roku nisu mali. Iako ističu da još uvijek postoji prostor za smanjenje kamatnih stopa do kraja ove godine, kako zbog kretanja NRS-a tako i zbog konkurencije među bankama, u HUB-u ističu da je kamatni rizik u sustavu i dalje značajan.
Među ostlalim, korisnici kredit su mu izloženi po isteklu razdoblja početnog fiksiranja kamatne stope. No, postoji i mogućnost da kamatne stope u budućnosti ostanu na nižoj razini, odnosno teško je predviđatio što će biti za i kraćem razdoblju, a kamoli za desetak godina.
Kako objašnjava Šonje, ekonomska analiza još nije dala jasan odgovor na ovo razdoblje najnižih kamatnih stopa u povijesti na globalnoj razini. Stoga postoji i hipoteza da će trend starenja stanovništva u svijetu pratiti i niže kamatne stope.
-Neto štednja i neto zaduživanje imaju svoju generacijsku dimenziju, mladi i radno aktivni ljudi lakše se zadužuju, dok su stariji u većoj mjeri neto štediše. Više neto štediša znači i veću ponudu sredstava. Zbog veće ponude i manje potražnje i kamatne stope mogu biti niže, objasnio je Šonje.
Kao drugi faktor navodi mirovinske sustave, koji se barem jednim dijelom oslanjaju na individualnu štednju, pa tako što su ljudi stariji, to su njihovi portfelji u kojima čuvaju svoju imovinu konzervativniji i imaju više obveznica. S većom potražnjom cijena im raste, a prinosi padaju.
Tako još uvijek ima i onih koji vjeruju u daljnje smanjenje kamatnih stopa, pa preferiraju varijabilne kamatne stope koje su, usputi, i nešto niže. Međutim, kako danas više nije problem zatvoriti postojeći krediti i uzeti novi, građani više i ne moraju ostati zarobljeni u nepovoljnijim kreditima.