Do 2021. unutar Europske unije trebala bi profunkcionirati jedinstvena vozna karta za cestovni, željeznički i zračni promet, najavila je povjerenica Europske komisije za promet Violeta Bulc na marginama ljubljanskog mitinga 'TEN-T Days' o prometnoj budućnosti EU. Preduvjet za uvođenje jedinstvene vozne karte, prema riječima povjerenice Bulc, je digitalizacija prometne infrastrukture na cijelom području EU koja je tijeku.
- Naša vizija je jednostavan, brz i jeftin prijevoz za građane Unije - poručila je povjerenica EK za promet, najavivši, također do 2021., i zamah u širenju uporabe električnih vozila u Uniji. Taj zamah trebala bi potaknuti skora odluka EK o što većoj uporabi električnih automobila u radu javnih ustanova i agencija članica EU.
Kad su u pitanju strateški prometni pravci EU, ljubljanski skup nije donio promjene u ranije utvrđenim planovima koji se sastoje od devet ključnih transeuropskih prometnih koridora. Riječ je o koridorima Atlantik (od juga Portugala do Strasbourga), Rajna-Alpe, Sjeverno more-Baltik, Orijent-istočno Sredozemlje, Sredozemlje (od Portugala do granice Poljske i Ukrajine), Skandinavija-Mediteran, Baltik-Jadran, Rajna-Dunav i Sjeverno more-Sredozemlje.
Pojedinačno najvrijednije investicije na svim transeuropskim koridorima trenutno su gradnja plovnog riječnog puta između Francuske i Belgije u vrijednosti oko milijardu eura, proširenje tunela Brenner (879 milijuna eura) i gradnja brze pruge Lyon-Torino od 814 milijuna eura. Od prometnih investicija u nove članice Unije, najveću je osigurala Rumunjska, u obnovu pruge Brasov-Simeria od blizu 800 milijuna eura.
Očekivanja Bruxellesa su da će se realizacijom svih devet koridora do 2030. otvoriti 13 milijuna novih radnih mjesta i ostvariti nova gospodarska aktivnost od osam posto BDP-a EU. Hrvatska se nalazi na dva od devet spomenutih koridora, a riječ je o baltičko-jadranskom i pravcu Rajna-Dunav. Unutar tih dvaju koridora, dva su velika strateška prometna projekta u Hrvatskoj koja je Unija spremna sufinancirati u visokom postotku - pruga od mađarske granice preko Zagreba do Rijeke i pruga Zagreb-Ljubljana.
Iako je na ljubljanskom mitingum održan i skup o prometnom povezivanju Unije s zapadnim Balkanom, prometni pravci koji bi išli prema BiH, Srbiji i Makedoniji, i dalje ka Turskoj, i koji bi Hrvatsku značajnije postavili u prometne planove Unije, nisu uvršteni u strateške transeuropske projekte. To bi se, prema riječima Violete Bulc, moglo dogoditi 2020. ili 2021..
Pridruživši se skupu 'TEN-T Days' ministar mora, prometa i infrastrukture Oleg Butković istaknuo je da su Hrvatskoj iz programa CEF Instrumenta za povezivanje Europe odobrena 32 sufinanciranja prometnih projekata u ukupnoj vrijednosti od tri milijarde kuna. Najveća investicija u hrvatskoj 'kvoti' CEF Instrumenta je modernizacija pruge Križevci-Koprivnica-mađarska granica u vrijednosti 241 milijun eura.