Europska investicijska banka (EIB) usvojila je nove kriterije za financiranje energetskih projekata, fokusirane na borbu protiv promjene klime na Zemlji, najavljujući obustavu kreditiranja projekta vezanih uz fosilna goriva od kraja 2021. godine.
Prema novoj kreditnoj politici EIB će ubuduće financirati samo projekte koji će dokazano pri proizvodnji jednog kilovatsata energije emitirati manje od 250 grama ugljičnog dioksida. Time se de facto diskvalificiraju tradicionalne plinske elektrane, dodaje Reuters.
Plinski projekti ubuduće će se morati bazirati na "novim tehnologijama", poput hvatanja i skladištenja ugljika, i kombinirati proizvodnju toplinske i električne energije ili dodavati fosilnom prirodnom plinu obnovljive plinove, odlučili su u EIB-u. Prijedlog nove kreditne politike dobio je prema objavi EIB-a "ogromnu" podršku.
Europska komisija ima ulogu promatrača u EIB-ovom odboru ali njezin je glas odlučujuć u slučaju pat-pozicije u glasanju 28 zemalja EU-a, dioničara banke. Za time nije bilo potrebe u četvrtak budući da su članovi koji predstavljaju 90 posto bančina kapitala odobrili novu politiku kreditiranja energetskih projekata, navode u banci.
"Ovo je važan prvi korak - ne posljednji, već prvi", rekao je novinarima u telekonferenciji potpredsjednik EIB-a Andrew McDowell.
EIB želi definirati novi standard i jasno pokazati kako se multilateralne banke mogu uskladiti s Pariškim sporazumom, dodaje McDowell. Jučerašnja bančina odluka bila je očekivana budući da su ministri financija članica Europske unije prethodno jednoglasno poduprli prijedlog o postupnom gašenju financijske potpore projektima vezanim uz fosilna goriva radi potpore borbi protiv promjene klime. Odluka je trebala biti donesena još prošlog mjeseca ali je odgođena zbog otpora pojedinih zemalja koje žele da banka i dalje financira plinske projekte.
Stoga je potpredsjednik EIB-a u pismu upućenom 5. studenog 28 dioničara EU-a predložio da se kreditiranje projekata vezanih uz fosilna goriva umjesto krajem 2020., kao što je tražila Europska komisija, ukine krajem 2021. godine.
Reuters je početkom tjedna objavio, pozivajući se na povjerljive dokumente, da će financiranje projekata u Ukrajini, Hrvatskoj i drugim europskim zemljama partnericama možda biti nastavljeno budući da je Mađarska zatražila izuzeće. Razlog nastavka financiranja bila bi bojazan da će te zemlje u protivnom biti prisiljene osloniti se na Rusiju. Nova kreditna politika EIB-a donosi rizik za plinsku industriju koja u idućih pet godina širom svijeta namjerava realizirati projekte vezane uz ukapljeni prirodni plin (LNG) vrijedne više od 200 milijardi dolara. Njihov je cilj ponuditi plin kao čišću alternativu ugljenu i nafti.
"Novi EIB-ovi kriteriji za financiranje projekata jako će otežati kreditiranje plinskih projekata" , upozorava Nicholas Browne iz singapurske savjetodavne tvrtke Wood MacKenzie.
"To će pak biti veliki strateški izazov za kompanije koje plin smatraju ključnim pokretačem budućeg rasta", dodaje Browne.
Dan energije u Hrvatskoj: 'Dogodit će se promjene kakve nisu viđene u zadnjih 100 godina'
U sljedećih 30 godina u energetskom sektoru dogodit će se promjene kakve nisu viđene u zadnjih 100 godina, izjavio je u petak predsjednik Hrvatskog energetskog društva (HED) Goran Granić na 28. Forumu Dan energije u Hrvatskoj.
Na skupu održanom u organizaciji HED-a, Granić je kazao da tranzicija energetskog sektora nije samo energetski već širi društveni problem.
"Gotovo sve će se promijeniti u energetskom sektoru u idućih 30 godina, pogotovo ako se postave visoki ciljevi smanjenja štetnih emisija. Ne postoji osoba, tvrtka odnosno društvo koje neće osjetiti energetsku tranziciju", smatra Granić.
Smatra kako se radi o velikom izazovu, pogotovo jer tehnologija još nije spremna za tako velike promjene. Ocjenjuje da će se relativno lako doći do smanjenja štetnih emisija za 30, 50, pa čak i 70 posto, ali da bi se veliki problemi mogli pojaviti kada će trebati odraditi zadnjih 30 ili 20 posto do potpunog prelaska na čistu energiju, odnosno energiju iz obnovljivih izvora. Hrvatska će, kao dio EU-a, u tome dijeliti sudbinu ostatka Europe. Ne može predvidjeti kojim će se ritmom sve odvijati, ali Granić je siguran da na kraju procesa energetske tranzicije, do 2050. godine, neće biti kuća bez izolacije, dok će cestama voziti tzv. čista vozila.
Smatra da u Hrvatskoj posebno promet predstavlja veliki izazov. Zbog lošeg standarda, naime, hrvatskim cestama voze stara vozila, kamioni, autobusi, nesigurna i neefikasna vozila.
"Proces energetske tranzicije mora se pokrenuti razgovorima i to ćemo još godinama činiti", naglasio je Granić, dodavši da u relativno kratkom vremenu treba definirati vrlo čvrste ciljeve.
Istaknuo je da je u odnosu na energetsku tranziciju sve drugo minorno. "Nužan je tehnološki razvoj, on nam mora biti u fokusu. Za ostvarivanje tranzicije moramo imati i komercijalno dostupne tehnologije. Energetska tranzicija najveći je izazov za sve države", rekao je Granić.
Mišljenja je i da će tranzicija zasigurno naštetiti nekim tvrtkama jer će smanjiti njihovo poslovanje, ali da je nužna radi bolje budućnosti.
Direktorica Sektora za energetiku i zaštitu okoliša Hrvatske gospodarske komore Marija Šćulac Domac smatra da je energetska tranzicija energetsko i gospodarsko, ali i socijalno i političko pitanje. Tranzicijom se, kazala je, trasira put ka novom razdoblju niskougljične energije. Investitorima je, s druge strane, bitno da znaju u kojem smjeru i kojom brzinom će država ići u ostvarivanju svojih planova tranzicije.
"Energetskim tvrtkama potrebno je jasno strateško opredjeljenje države ", smatra Šćulac Domac te dodaje da će problem biti financiranje tih promjena. "Financije su veliki izazov, no sva će se ulaganja u energetsku tranziciju višestruko isplatiti", zaključila je. (Hina)