Izvješće WindEurope

Europa je u 2018. uložila 27 milijardi eura u vjetroelektrane

AUTOR:

OBJAVLJENO:

18.4.2019. u 12:07

AUTOR:

OBJAVLJENO:

18.4.2019. u 12:07

Sibenik, 050614.
Danas su na brdu Velika Glava iznad Danila svecano pustene u rad vjetroelektrane Danilo-Velika Glava , Bubrig i Crnih Vrh sa 19 vjetroturbinskih generatora snage od 43 MW koji ce godisnje proizvoditi 100 GWh elektricne energije.Ovo je trenutno najveca vjetroelektrana u Hrvatskoj vrijedna 70 milijuna eura u vlasnistvu tvrtke RP Global.
Foto: Niksa Stipanicev / CROPIX
Nikša Stipaničev / Hanza Media

Ilustracija

Europa je u 2018. uložila 27 milijardi eura u nove vjetroelektrane, čime će se financirati rekordna količina novih kapaciteta za proizvodnju energije vjetra, ukazuje na to najnovije godišnje izvješće WindEuropea 'Financiranje i investicijski trendovi'.

Uloženi iznos sličan je kao i u prethodnim godinama, no zahvaljujući smanjenju troškova, osobito offshore vjetroelektranama (priobalnih), financirat će se rekordnih 16,7 gigavati (GW) novih kapaciteta. Danas, inače, jedan megavat (MW) novih kapaciteta onshore vjetroelektrana (na kopnu) zahtijeva 1,4 milijuna eura kapitalnih izdataka, dok je u 2015. to bilo dva milijuna eura. S druge strane, 1 MW novih offshore vjetroektrana zahtijeva 2,5 milijuna eura ulaganja, u usporedbi s 4,5 milijuna eura koliko je to bilo u 2015. godini.

Najveći dio budućih novih kapaciteta koji su najavljeni prošle godine odnose se na onshore vjetroelektrane: 12,5 GW (offshore elektrane 4,2 GW). Pritom se u izvješću ističe da su sjeverna i zapadna Europa još uvijek zaslužne za većinu novih ulaganja - Velika Britanija je bila najveći investitor, uglavnom u offshore vjetru, a odmah iza nje Švedska. Ulaganja u srednjoj i istočnoj Europi su, pak, iznosila tek četiri posto od ukupnog iznosa. Dodatnih 24,1 milijardi eura uloženo je u akviziciju vjetroelektrana, uključujući projekte koji su u razvoju i tvrtke uključene u industriju vjetra, što je mnogo više nego prethodnih godina.

Zrelost energije vjetra i konkurentnost sektora doveli su do povećanja broja investitora kao partnera u projektima, ponajviše iz financijskog segmenta. Budući da investitori postaju sigurniji u energiju vjetra, mogu preciznije odrediti cijene i ulagati ranije u projekte. Novi poslovni modeli vlasništva diverzificirali su skupinu ulagača, pri čemu banke i druge financijske institucije žele pružiti dugoročno financiranje, navodi se u izvješću Wind Europe, a niže kamatne stope i padajuće premije za rizik znači da vjetroelektrane dobivaju konkurentno financiranje i manje troškove financiranja.

„Energija vjetra zauzela je 60 posto svih novih ulaganja u kapacitete za proizvodnje električne energije u Europi prošle godine. I to je bila rekordna godina za količinu instaliranih novih kapaciteta za proizvodnju energije vjetra. Smanjenje troškova znači da investitori sada dobivaju više MW po euro koji ulažu. No Europa mora nastaviti ulagati značajna sredstva u energiju vjetra ako želi ostvariti zadani cilj od 32 posto obnovljivih izvora energije do 2030. godine. Novac postoji, no nema dovoljno isplativih projekata", istaknuo je Giles Dickson, direktor WindEurope.

Naglasio je da i dalje postoje problemi, a jedan od njih je nedostatak promicanja planova vlada o obnovljivim izvorima energije. Nacionalni energetski planovi, dodao je, koji svjetlo dana moraju ugledati ove godine ključni su za rješavanje tog problema. Ako su jasni i ambiciozni, poručuje Dickson, omogućiti će i realizaciju projekata.