Svjetska tržišta

Entuzijazam splasnuo na azijskim burzama, ulagači zabrinuti što će biti nakon 90 dana

AUTOR:

OBJAVLJENO:

4.12.2018. u 8:20

AUTOR:

OBJAVLJENO:

4.12.2018. u 8:20

A pedestrian reads figures on the electric board of a Tokyo sotck brokage as Japans Nikkei average slipped 1 9 percent on January 21 2008 after hitting a two month low earlier on rekindled fear about the global economy Photo by Yutaka Mizutani AFLO 1040, Image: 49218656, License: Rights-managed, Restrictions: , Model Release: no, Credit line: Profimedia, Alamy
Yutaka Mizutani / Profimedia, Alamy

Ilustracija

Na Wall Streetu su u ponedjeljak cijene dionica snažno porasle, nastavljajući uspon od prošloga tjedna, jer je ulagače ohrabrilo dogovoreno primirje u trgovinskom sukobu između Kine i SAD-a.

Dow Jones ojačao je 287 bodova ili 1,13 posto, na 25.826 bodova, dok je S&P 500 skočio 1,09 posto, na 2.790 bodova, a Nasdaq indeks 1,51 posto, na 7.441 bod.

Skok cijena dionica zahvaljuje se dogovoru između predsjednika SAD-a i Kine Donalda Trumpa i Xi Jinpinga da neće u idućih 90 dana uvoditi nove carine i da će u tom razdoblju pregovarati o otvorenim trgovinskim pitanjima.

Nakon sastanka dvaju predsjednika u subotu u Buenos Airesu, Washington je poručio da će suspendirati planove o povećanju carina s 10 na 25 posto na 200 milijardi dolara vrijedan kineski uvoz, što je trebalo stupiti na snagu 1. siječnja i da će Kina povećati uvoz iz SAD-a kako bi se smanjio američki trgovinski deficit.

No, poručio je i da će te carine uvesti, ako se u roku od 90 dana ne postigne trgovinski dogovor.

Najgori scenarij

Premda je do konačnog dogovora još dug put, analitičari kažu da već samo popuštanje trgovinskih tenzija između dva najveća svjetska gospodarstva pozitivno utječe na tržišta.

„Danas se na tržištima slavi činjenica da su SAD i Kina odgodili najgori mogući scenarij po pitanju trgovinskih odnosa. No, treba riješiti mnoga teška pitanja, pa je još dug put do konačnog dogovora o trgovinskim odnosima između SAD-a i Kine”, kaže Michael Arone, strateg u tvrtki State Street Global Advisors.

U svih 11 najvažnijih sektora S&P 500 indeksa cijene su dionica jučer porasle, a među najvećim dobitnicima bio je industrijski sektor, s rastom od 1,2 posto, koji je vrlo osjetljiv na trgovinska pitanja.

Snažno su, oko 2 posto, skočile i cijene dionica u energetskom sektoru, što se zahvaljuje oporavku cijena nafte.

Tako je jučer nastavljen rast cijena dionica na najvećoj svjetskoj burzi, nakon što je prošloga tjedna S&P 500 indeks skočio 4,8 posto, što je bio njegov najveći tjedni dobitak u posljednjih sedam godina.

Povećanje kamata

To se ponajviše zahvaljuje porukama iz američke središnje banke da bi ciklus povećanja kamata, koji traje tri godine, mogao biti pri kraju.

Doduše, analitičari očekuju da će Fed u prosincu još jednom povećati ključne kamatne stope za 0,25 postotnih bodova, već četvrti put ove godine.

No, kažu da bi u idućoj godini Fed mogao usporiti tempo povećanja kamata jer se usporava rast najvećih svjetskih gospodarstava, što bi moglo negativno utjecati i na američko, i jer su cijene nafte posljednjih mjeseci oštro pale, što bi moglo izazvati slabljenje inflacijskih pritisaka.

I na europskim su burzama cijene dionica jučer snažno porasle. Londonski FTSE indeks ojačao je 1,18 posto, na 7.062 boda, dok je frankfurtski DAX skočio 1,85 posto, na 11.465 bodova, a pariški CAC 1,0 posto, na 5.053 boda.

Azijske burze pale, entuzijazam splasnuo

Na azijskim su burzama u utorak cijene dionica pale, nakon snažnog rasta dan prije, jer ulagači nisu sigurni da Washington i Peking mogu u 90 dana riješiti sva otvorena trgovinska pitanja, dok je dolar i dalje pod pritiskom.

MSCI indeks azijsko-pacifičkih dionica, bez japanskih, bio je oko 7,30 sati u minusu 0,3 posto, nakon što je jučer skočio više od 1,5 posto.

Na Tokijskoj je burzi Nikkei indeks jutros skliznuo više od 2 posto, dok su cijene dionica u Šangaju, Hong Kongu, Australiji i Južnoj Koreji pale između 0,2 i 1,1 posto. U Singapuru su, pak blago porasle.

Jučer je na azijskim burzama vladao entuzijazam zahvaljujući dogovoru između predsjednika SAD-a i Kine Donalda Trumpa i Xi Jinpinga da neće u idućih 90 dana uvoditi nove carine i da će u tom razdoblju pregovarati o otvorenim trgovinskim pitanjima.

No, jutros je taj entuzijazam splasnuo jer se ulagači pitaju mogu li sva otvorena pitanja između Washingtona i Pekinga biti riješena u tih 90 dana.

Među ostalim, nije jasno ni kada taj rok od 90 dana počinje jer su iz Bijele kuće prvo poručili da počinje 1. siječnja iduće godine, a potom 1. prosinca ove.

Nije "na papiru"

„Sve u svemu, te vijesti o trgovinskom primirju ostavile su tržišta s više pitanja nego odgovora. Mogu li SAD i Kina doista riješiti sve međusobne razlike u 90 dana? Čini nam se da će trebati više detalja o napretku kako bi to trgovinsko primirje i dalje podržavalo rast tržišta”, pišu analitičari National Australia Bank u osvrtu na situaciju na tržištima.

Upozoravaju i na to da niti jedan od dogovora za koji Washington kaže da su postignuti, uključujući smanjenje carina na uvoz američkih automobila u Kinu sa 40 posto, nije na 'papiru'.

„Postoji bojazan na tržištima da je ovo bio samo kratkoročni skok cijena dionica i da će se tržišta naći na razinama od prije nekoliko tjedana, a potom zbog usporavanja rasta najvećih svjetskih gospodarstava skliznuti još niže”, kaže Nick Twidale, analitičar u tvrtki Rakuten Securities Australia.

I dok su tržišta kapitala splasnula, cijene nafte i dalje rastu jer se ulagači nadaju da će Organizacija zemalja izvoznica nafte (OPEC) i njezini partneri na ovotjednom sastanku donijeti odluku o smanjenju proizvodnje kako bi podržali cijene 'crnog zlata' koje su u posljednja dva mjeseca potonule više od 20 posto.

Nakon jučerašnjeg skoka za više od 4 posto, jutros je na američkom tržištu cijena barela porasla daljnjih 1,2 dolara, na 53,60 dolara, dok je na londonskom tržištu barel poskupio 1,1 posto, na 62,35 dolara.

A na valutnim je tržištima dolar i dalje pod pritiskom jer se očekuje usporavanje tempa povećanja kamata u SAD-u.

Dolarov indeks, koji pokazuje vrijednost američke u odnosu na ostalih šest najvažnijih svjetskih valuta, kreće se oko 96,80 bodova, dok je jučer u ovo doba iznosio 96,99 bodova.

Pritom je tečaj američke u odnosu na japansku valutu skliznuo 0,3 posto, na 113,30 jena.

Američka je valuta oslabila i u odnosu na europsku, pa je cijena eura dosegnula 1,1375 dolara, dok je jučer u ovo doba iznosila 1,1345 dolara.