Potaknut osobnom potrošnjom i investicijama, BDP bi u idućoj godini trebao porasti 2,8 posto, procjenjuju ekonomisti hrvatskih banaka koji su time čak blago povećali raniju prognozu rasta od 2,7 posto.
S obzirom na blago usporavanje globalnog rasta, a time i potražnje za hrvatskim proizvodima, ekonomski banaka veći prostor vide u "unutarnjim rezervama", potrošnji kućanstva i investicijama. No, odnos tih glavnih 'amortizera' rasta se mijenja tako da će osobna potrošnja rasti sporije, po stopi od 3,1 posto nakon ovogodišnjih 3,5 posto, dok će rast investicija ubrzati s 3,8 posto na šest posto.
Razloge očekivanom oživljavanju investicija Hrvoje Dolenec, glavni ekonomist Zagrebačke banke vidi u aktivnostima u građevinarstvu, u kojem vlada veliki optimizam, te u europskim fondovima i realizaciji ugovorenih projekata. Međutim, proteklih se godina pokazalo kako su očekivanja od investicija bila preoptimistična, pa ekonomisti banaka upozoravaju i na brojne rizike koji u konačnici mogu donijeti niži rast BDP-a.
Kao ograničenja vezana uz investicije u HUB-u navode lošu investicijsku klimu, presporo smanjenje izravnih poreznih opterećenja poduzeća, zatim loše upravljanje državnim poduzećima, nesposobnog za privlačenje izravnih stranih ulaganja te premale investicije u IT i digitalizaciju. Osim toga rizik za realizaciju investicijska predstavljaju i slabosti u funkcioniranju tržišta rada.
– Imamo rast zaposlenosti, značajan pad nezaposlenosti. No, neki sektori imaju veliku potražnju za radnicima, ali nema tko raditi, kazao je Dolenec prilikom predstavljanja najnovijih analiza Hrvatske udruge banaka, dodajući kako je primjetan snažan rast broja oglasa kojima se traže radnici. Stopa nezaposlenosti će nastaviti padati, a deficit proračuna bi se trebao zadržati na razini iz ove godine (0,2 posto BDP-a), što će značiti i nastavak pada udjela javnog duga u BDP-u na 71 posto do kraja 2019. godine. Nastavak fiskalne konsolidacije i činjenicu da se ne očekuje širenje vanjskih neravnoteža, odnosno da tekući račun platne bilance ostaje u suficitu, Hrvoje Stojić, direktor odjela Ekonomskih istraživanja Addiko banke, smatra da bi trebali voditi većem fiskalnom kredibilitetu zemlje, pa i mogućem rastu rejtinga.
U 2019. godinu, kazao je Zdenko Adrović, direktor HUB-a, ulazimo s trendom smanjivanja kamatnih stopa. Pritom je podsjetio kako je u posljednje tri godine kod stambenih kredita prosječna kamatna stopa pala sa 5,7 na 3,5 posto, odnosno za trećinu. Cijena potrošačkih kredita pala je sa 6,5 posto na 5,6 posto, odnosno za 0,9 postotnih poena, dok su kamate na dugoročne investicijske kredite poduzeća spuštene s 5,8 na 3,6 posto.