Državni minimalac već traži 23.000 radnika

Tijekom vikenda smo pripremali papire, zahtjev smo poslali u ponedjeljak ujutro putem online sustava Hrvatskog zavoda za zapošljavanje, a već nakon dva sata dobili smo potvrdu da nam je zahtjev odobren.

Sasvim sigurno ćemo koristiti i sve druge najavljene mjere Vlade za pomoć gospodarstvu, jer bi u suprotnom morali otpuštati radnike, a ako kriza potraje, morali bi ugasiti tvrtku, rekao nam je Ljuboja Kolar, vlasnik tvrtke FI.-MA iz Nove Gradiške, koja se bavi proizvodnjom građevne stolarije i elemenata.

Posebne okolnosti

Prema podacima Finina Info.Biz portala, tvrtka je u 2019. zapošljavala 48 radnika, ali nam je Kolar rekao kako je trenutno 100 zaposlenih te da uz ovu i druge Vladine mjere možda neće morati i nikoga otpustiti, ali da će u slučaju produljenja krize svi morati biti na minimalcu. A radi se o Vladinoj mjeri za očuvanje radnih mjesta kod poslodavaca kojima je zbog posebne okolnosti uvjetovane koronavirusom (Covid-19) narušena gospodarska aktivnost, u sklopu koje tvrtke mogu dobiti do 3250 kuna po radniku kojemu prijeti otkaz. Tu mjeru operativno provode Ministarstvo rada i Zavod za zapošljavanje, a prema podacima koje smo dobili iz Ministarstva, od petka (20.ožujka) do ponedjeljka (23.ožujka) u 15.00 sati, broj posjeta na web-portalu “Mjere za ORM” iznosio je 47.400, s tim da je broj jedinstvenih posjetitelja web stranica bio 32.600, a broj registriranih korisnika 7060.

Do 15 sati u ponedjeljak 5100 tvrtki, pretežno malih i srednjih, predalo je zahtjev, a broj radnika za koje se traži potpora iznosi 23.000 (u ove podatke nisu ušle tvrtke koje su zahtjev poslale putem maila ili osobnim dolaskom, već samo one koje su prijavu poslale putem online sustava HZZ-a). U Ministarstvu rada su istaknuli kako su spremni isplatiti pomoć za 400 tisuća radnika u iduća tri plus tri mjeseca, a to znači neto 3,9 milijardi kuna ukupno.

Zalihe

“Ovo je gora situacija od one iz 2009. Ovo je atomski rat! Tržište se zamrznulo i nalazimo se u apsurdnim situacijama, a jedna od apsurdnijih je ta da smo već plaćenu robu ukrcali u kamione, a onda nam je vlasnik tvrtke iz Italije kazao da mu ne dostavljamo robu, jer je nitko ne može preuzeti, privremeno je zatvorio tvrtku zbog situacije u toj državi s koronavirusom. Ta nam je roba plaćena, iako je nismo isporučili, ali nam se, s druge strane, otkazuju narudžbe i dostave. A kada realiziramo ugovor i dostavimo robu, onda moramo tvrtki, primjerice jednoj u Belgiji, točno u minutu kazati kada ćemo dostaviti robu, kako bi oni ljudi koji istovaruju robu mogli izaći iz karantene i preuzeti robu u kompaniji. Nemamo problema u prolasku kamiona preko granica, ide se u konvojima u pratnji policije, ali to više nije bitno, jer nema spajanja ponude i potražnje, nema tržišta, ne može se ostvariti fizički kontakt između proizvođača, prodavatelja i kupca, ne može se dostaviti roba kupcu”, govori nam u priličnom očaju Kolar, koji jako hvali Vladine mjere za pomoć poduzetnicima.

“Mi smo kao mala tvrtka već navikli sudjelovati na natječajima za fondove EU i nama je lakše nego velikim tvrtkama preko vikenda ispuniti sve administrativne zahtjeve kako bi aplicirali za ovu mjeru, ali mislim da će se idućih dana i velike kompanije javljati za ovu mjeru, pogotovo izvoznici. Mi izvozimo 90 posto proizvodnje, i sada stvaramo zalihe za kasnije, jer jednostavno ne možemo dostaviti robu koju proizvedemo ili nam se otkazuju narudžbe zbog pada potražnje. Mi inače radimo s jako velikim europskim tvrtkama i one nam govore kako mogu izdržati još šest mjeseci, ali ako se kriza nastavi i na ljeto ili na jesen, to će biti apsolutna katastrofa, sve će stati”, u jednom dahu nam govori Kolar. Dodaje da će njegova kompanija, koja je prema podacima Fine u 2018. imala promet od 28 milijuna kuna i dobit od četiri milijuna kuna i koja pozitivno posluje već godinama, koristiti i mjere odgađanja plaćanja poreza i doprinosa prema državi te poreza na dobit.

Otpis obveza

I s bankama pregovaraju o moratoriju na kreditne rate i ako uspiju dogovoriti sve te mjere, onda možda neće morati nikoga otpuštati, ali sve ovisi o tome koliko će kriza trajati, ali i koliko će trajati Vladine mjere. “Naravno da bi nam bilo još bolje ako bi Vlada otpisala dio poreznih obveza, doprinosa, ali nisam siguran koliko je država financijski kapacitirana za to. Možda će država imati manevarskog prostora za to ako smanji plaće zaposlenicima u državnom i javnom sektoru i provede uštede na drugim stavkama, a mislim da bi se državni i javni sektor trebali ovaj put solidarizirati s privatnim sektorom. Ne mogu naši ljudi ići na minimalac ili dobiti otkaz, i to na masovnoj razini, a da se u javnom sektoru ništa ne događa. Ako će država izgubiti dio prihoda zbog krize u privatnom sektoru, nastalom zbog više sile, tada se rashodi moraju rezati i smanjenjem plaća u državi, kako bi se barem dijelom kompenzirao manjak prihoda”, tvrdi Kolar.