Kako bi refinanciralo trezorske zapise izdane prije godinu dana, Ministarstvo financija jučer se zadužilo za 1,48 milijardi kuna uz kamatnu stopu od samo 0,06 posto. Prije godinu dana ti su jednogodišnji vrijednosni papiri nosili kamatnu stopu od 0,08 posto, što govori da se nastavlja višegodišnji trend smanjivanja troška zaduživanja.
Država će imati priliku to još jednom potvrditi početkom idućeg tjedan kada se na domaćem tržištu očekuje izdanje dugoročnih obveznica u iznosu od 11 milijardi kuna. Jer, idućih dana na naplatu stiže i obveznica koja je izdana prije 15 godina uz kamatu od 5,375 posto. No, uz isplatu te obveznice Ministarstvo financija planira se zadužiti za dodatnih 3,5 milijardi kuna kako bi financiralo tekuće potrebe proračuna.
Jeftini novac
- Ne sumnjamo u solidnu potražnju, a uz smanjeni rizični profil države i stabilne javne financije to omogućava ostvarenje niskih prinosa - smatra Zrinka Živković Matijević, analitičarka Raiffeisen banke. Prinosi na desetogodišnje hrvatske obveznice zadnjih mjeseci kreću se u rasponu od 0,5 do 0,7 posto, pa se očekuje da će toliko iznositi i na novo izdanje dugoročne obveznice. Ako se država danas tako jeftino zadužuje, a proračun je uravnotežen, zašto je onda problem platiti nekoliko stotina milijuna kuna učiteljima i nastavnicima koji, očito, nemaju namjeru popustiti u pogledu svojih zahtjeva. U ovom trenutku, slažu se i ekonomisti, država sebi može priuštiti sporni trošak, ali problem leži drugdje.
- U pravilu, ako popustite jednima, rastu apetiti drugih korisnika proračuna. Ako popustite svima, to onda znači i znatno veći trošak koji može ugroziti stabilnost javnih financija - objašnjava Živković Matijević. Pritom napominje da je dodatni problem to što taj trošak nije jednokratan: jednom kada povećate plaće, trošak ostaje trajan.
Uz to, znatnije popuštanje države teško bi se svidjelo rejting agencijama koje su Hrvatsku tek nedavno vratile u investicijski razred. Stoga Ministarstvo financija s pravom strahuje da bi moglo opet doći na udar investitora, a to znači da bi i cijena zaduživanja mogla biti malo veća od one koju si danas može priuštiti. No, dodatni je problem, čini se, što se cijela priča svela na plaće, iako je problem mnogo širi. Jedan ekonomist, ujedno roditelj, kaže kako se slaže da plaće nastavnog osoblja nisu dostatne za pristojan život, ali takvi nisu samo u obrazovanju. Ipak, najviše ga ljuti što nitko ne govori o potrebi ulaganja u obrazovanje samih učitelja i nastavnika koji djecu danas nerijetko uče istim stvarima “kojima su poučavali i nas prije 40 godina”. Smatra da su za to krive obje strane, Vlada i sindikati, ali teško mu je predvidjeti kako će završiti njihov sukob.
Ministar financija Zdravko Marić ne želi nikoga prozivati za situaciju “u kojoj smo se svi našli”, ali ipak u prvi plan stavlja potrebu da se sustava plaća počne “mijenjati, redizajnirati i redefinirati”. U suprotnom, kazao je, imat ćemo i dalje “kompleksan sustav koji je dosta nerazumljiv, a mi kao poreznici svi skupa ne znamo što plaćamo”. U ovom trenutku, očito je, ministru financija mnogo je lakše razgovarati s investitorima nego sa sindikatima.
Monetarna politika
Zahvaljujući relaksiranoj monetarnoj politici ECB-a i poboljšanju fiskalne slike zemlje zadnjih godina, država je značajno smanjila izdatke za kamatne stope. Prema predstavljenom proračunu, izdaci za kamate u idućoj godini planirani su u iznosu od osam milijardi kuna, što je čak 1,7 milijardi kuna manje nego ove godine. Trošak servisiranja duga bio je najveći 2015. godine, kada je dosegao 11,1 milijardu kuna, što znači da je u pet godina smanjen za više od tri milijarde kuna ili gotovo za trećinu. Zahvaljujući i dalje vrlo povoljnim uvjetima na tržištima, očekuje se nastavak tog trenda i u idućim godinama: prema procjeni Ministarstva financija, u 2021. trošak kamata iznosit će 7,3 milijarde kuna. Država se ovo ljeto prvi put kratkoročno zadužila (rok od godinu dana) uz negativnu kamatnu stopu (-0,04). Zemljama poput Njemačke investitori danas posuđuju novac i na rok od deset godina uz negativnu kamatnu stopu.
Isplata obveznice s kamatom od gotovo sedam posto
Početkom ovog mjeseca državi je na naplatu stigla 1,5 milijardi dolara vrijedna obveznica iz 2009. godine na koju je plaćala kamatu od 6,75 posto. Ona je refinancirana novom obveznicom koja nosi kupon od 1,125 posto. Iduće godine na naplatu dolaze još dvije skupe obveznice koje bi trebale biti refinancirane po višestruko nižoj cijeni. Početkom ožujka iduće godine na naplatu stižu dvije serije: kunska od pet milijardi kuna i eurska vrijedna milijardu eura. Na te obveznice država od 2010. plaća kamatu od 6,75 posto, odnosno 6,5 posto godišnje. Uz te približno 12,4 milijarde kuna domaćeg obvezničkog duga, u srpnju 2020. na naplatu stiže i 1,25 milijardi dolara vrijedna euroobveznica. Na nju se od izdanja 2010. godišnje plaća 6,625 posto kamate.