Zbrajanje štete

Država će zbog Uljanika biti u minusu: proračun će ući u deficit od 0,5 posto

AUTOR:

OBJAVLJENO:

23.10.2018. u 9:13

AUTOR:

OBJAVLJENO:

23.10.2018. u 9:13

Bruno Konjević / Goran Šebelić / Hanza Media

Zdravko Marić i radnici Uljanika u štrajku

Zahvaljujući ekonomskom oporavku i bržem rastu prihoda od rashoda, proračun opće države prošlu je godinu završio sa suficitom od 3,1 milijardu kuna. Godinu prije deficit je iznosio 3,2 milijarde kune, a još 2014. godine bio je na razini od čak 17 milijardi kuna.

Tako je Hrvatska u 2017. godini prvi put ostvarila višak u državnoj blagajni i, prema podacima Eurostata, svrstala se među 13 zemalja EU koje su imale proračunski suficit.

Kako objašnjava DZS, najveći utjecaj na ostvarenje suficita imalo je znatno poboljšanje rezultata izvanproračunskih korisnika i javnih poduzeća, kao i povećanje poreznih prihoda. Lani prikupljeni porezi iznosili su 71,4 milijarde kuna, što je 5,2 posto više nego godinu prije. No ono što je za ekonomiju manje ohrabrujuće, lani su smanjene i investicije: iznosile su 9,9 milijardi kuna, 12,1 posto manje nego u 2016. godini. Na generiranje suficita utjecalo je i smanjenje izdataka za kamate koji su iznosili 9,76 milijardi kuna, 9,7 posto manje nego godinu prije.

Javni je dug na kraju prošle godine iznosio 283,3 milijarde kuna, u apsolutnim iznosima slično kao i proteklih godina, ali kako je BDP povećan, smanjen je njegov udjel, s 84 posto BDP-a 2014. godine na 77,5 posto lani.

Pozitivni trendovi

Pozitivni trendovi trebali bi se nastaviti i ove godine, s obzirom na to da su podaci za prvih šest mjeseci pokazali kako je proračun opće države u plusu od 1,6 milijardi kuna. Ovaj put za to su više zaslužni lokalna samouprava i izvanproračunski korisnici koji su bili u plusu od 3,5 milijardi kuna, dok je središnji proračun u tom razdoblju imao minus od 1,9 milijardi kuna.

Sudeći prema posljednjim istupima ministra financija Zdravka Marića, da država ove i iduće godine ne mora plaćati dugove Uljanika, proračun bi također bio u plusu. Prema podacima koje je iznio, Uljanik će ove godine proračun stajati oko 2,5 milijardi kuna, a ukupni ceh mogao bi iznositi 4,2 milijarde kuna.

Proračunski deficit/suficit u zadnje četiri godine

2014. -17,0 milijardi kuna, javni dug 84,0% BDP-a

2015. -11,6 milijardi kuna, javni dug 83,7% BDP-a

2016. -3,2 milijardi kuna, javni dug 80,2% BDP-a

2017. +3,1  milijardi kuna, javni dug 77,7% BDP-a

 

U ovoj godini plan je bio deficit središnjeg proračuna od 0,5 posto, što bi se trebalo i realizirati, s obzirom na to da su prihodi veći od plana, dok su rashodi države, ne računajući Uljanik, pod kontrolom. Prijedlog proračuna za iduću godinu očekuje se sredinom studenog, a deficit bi trebao iznositi 0,4 posto BDP-a.

I dok državi na naplatu stižu prvi računi za slom Uljanika, jučer je oko tisuću radnika tog poduzeća izašlo u prosvjedni marš Pulom.

Novi prosvjed

Za što se mi danas borimo? Za plaće ili za našu budućnost, pitali su radnici Uljanika na kraju jučerašnjeg prosvjeda gradskim ulicama čelnika štrajkačkog odbora Borisa Cerovca iz Jadranskog sindikata. Odgovorio im je - za budućnost. To je i jedini zapravo logičan odgovor na pitanje zašto su radnici Uljanika jučer krenuli u novi štrajk nakon neisplate plaća za rujan koja je bila cijelo vrijeme neizvjesna, a uprava je jasno poručila da novca za plaće nema dok strateški partner ne uđe u tvrtku, a to će biti nakon što se usvoji program restrukturiranja. A njega bi trebala amenovati Europska komisija. On je u petak iz pulske uprave poslan na adresu Ministarstva gospodarstva koje bi trebalo dalje voditi računa da se taj plan pošalje u Europu i da od tamo stigne zeleno svjetlo.

Radnike međutim to previše ne zanima, jer plaću nisu dobili, krediti im dolaze na naplatu, budućnost im je sasvim neizvjesna. Mnogi su stoga i zauvijek otišli. Navodno već njih osam stotina. Jučerašnji štrajk okupio je oko tisuću uljanikovaca koji su nakon zbora radnika na Otoku došli ispred uprave tražiti odgovore što dalje. Sastali su se s članom uprave Denisom Rabarom. Na sastanku nije bilo Giannija Rossande, predsjednika uprave škvera koji je u Zagrebu u Ministarstvu gospodarstva i usuglašava hoće li netko od predstavnika države ući u Nadzorni odbor. Kako nisu bili zadovoljni činjenicom da im zapravo ne može ponuditi konkretne odgovore, zatražili su da uprava odmah odstupi.

Izbjegli IDS

- Razgovarali smo s gospodinom Rabarom koji nam je rekao da će on odstupiti samo kako je izabran, a to je legalnim putem, odnosno putem odluke nadzornog odbora. On sam ne misli davati ostavku. Budući da NO-a nemamo, on neće biti smijenjen. Aktualna se uprava trebala smijeniti kroz nadzorni odbor prošli tjedan. Kako je država bila suzdržana, to se nije dogodilo. Oni sada potenciraju nekakva dva svoje predstavnika, a mi imamo sva dvoja kandidata. To su Samir Hadžić i Ranko Svečarovski. Ako država ne da svoja dva člana, onda idu na Trgovački sud naša dva prijedloga, kazao nam je Deni Širol iz Stožera za obranu brodogradnje Uljanika.

Rabar nije komentirao aktualnu situaciju, već je odmah nakon sastanka napustio Uljanik uz mali incident. Jedan od radnika je potrčao za njime da ga zaustavi. Situaciju je smirio čelnik štrajkaškog odbora Boris Cerovac koji je zatim uz pratnju policije proveo štrajkaše kroz grad u mimohod kojim su uljanikovci željeli pokazati da se ne predaju. Napravili su krug po gradu od Foruma preko Kandlerove ulice do Giardina, tržnice i nazad. Stali su ispred uprave Uljanik plovidbe gdje su zahtijevali da im vrate njihove brodove uz parolu “Mi smo Uljanik, Uljanik je naš”. Na drugoj adresi, a to je na Forumu ispred komunalne palače nisu ni stali iako su ih tamo čekali župan Valter Flego, pulski gradonačelnik Boris Miletić i njegov zamjenik Robert Cvek. Štrajkaši su ih zaobišli vičući “IDS lopovi, IDS mafija”. Flego je kazao da im je jasno zašto su radnici ogorčeni i da odgovore mogu naći jedino na Markovu trgu. To i je plan radnika za ovaj tjedan.

Zdravko Marić: "Prerano je reći hoće li proračun završiti u deficitu zbog Uljanika"

Ministar financija Zdravko Marić u utorak je izjavio kako je teško da će se danas isplatiti plaće radnicima Uljanika, a ocijenio je i kako je još prerano govoriti hoće li ove godine proračun zbog troška državnih jamstava brodogradilištima završiti u suficitu ili deficitu.

Na upit novinara što s plaćama radnicima u brodogradilištima Uljanik i 3. Maj, Marić je rekao da nema informacije o plaćama.

- Prema svim informacijama kojima raspolažemo, mislim da se to teško bude dogodilo danas. Jer, gledano ukupnu financijsku sliku cijele grupacije, sigurno da je to izazov - rekao je Marić na marginama konferencije Dan hrvatskih financijskih institucija.

Dodaje da je sada njihov fokus na aktiviranim jamstvima po pitanju neizgrađenih brodova i određenih kreditnih aranžmana, onih koji su već dospjeli i koje očekuju sukladno ugovorima, a koja će morati biti isplaćena iz državnog proračuna.

Ponovio je da se do kraja godine radi o iznosu jamstava od oko 2,5 milijarde kuna, što je, smatra, po svemu sudeći minimalni iznos.

Potvrdio je da je plan restrukturiranja Uprave Uljanika d.d. stigao i u Ministarstvo financija, no da ga on osobno još nije vidio te da će ga dobiti na uvid njegove kolege i stručne službe,

- Mi smo još i prije rekli da moramo uložiti napore da u najkraćem roku damo svoje mišljenje i sud - izjavio je, dodavši da u ovom trenutku ne bi htio ništa prejudicirati.

No, dodao je da se čini, sudeći po prvoj reakciji iz resornog ministarstva (Ministarstva gospodarstva, poduzetništva i obrta), da neka pitanja koja su postavili Europska komisija i Vlada, nisu adresirana.

Na upit novinara je li prekasno za brodogradilišta, s obzirom na činjenicu da je danas već 60 dana od blokade računa 3. Maj, Marić se složio da su neke stvari "kasno anticipirane".

Na upit mogu li jamstva koja stižu na naplatu odvesti proračun na kraju u deficit, Marić je pojasnio da jamstva treba gledati s dva aspekta - likvidnosnog, odnosno obvezu da ih se plati, i obračunskog.

- Sigurno je da će i Eurostat i Državni zavod za statistiku i svi oni koji su zaduženi za službenu statistiku javnih financija RH reći nešto na tu temu - kazao je ministar financija.

Dodao je da je u ovom trenutku još prerano reći hoće li proračun završiti u višku do kraja godine ili će zbog tog jednokratnog troška naplate državnih jamstava Uljaniku biti u deficitu.

Najavio je da će na sjednici Vlade 8. ili 9. studenoga predstaviti, uz drugo čitanje izmjena poreznih zakona i prijedloga proračuna za 2019., i rebalans proračuna za ovu godinu.

- To je, kao i prošle godine, trebao biti tehnički rebalans, koji bi utvrdio da smo imali višak prihoda u odnosu na ono što smo planirali te da se taj višak prihoda ne troši, odnosno da nećemo probijati limite, da ćemo napraviti kvalitetu preraspodjelu rashodnih stavki. Ali, naravno, sada moramo staviti i okolnosti Uljanika. Kada sve to skupa zbrojimo i oduzmemo, u ovom trenutku još je prerano reći da li ćemo ipak i ove godine, na tragu 2017., završiti sa suficitom - istaknuo je Marić.

Višak proračunskih prihoda ne ide u potrošnju

Na upit koliko je nakon devet mjeseci proračun u suficitu, Marić je izjavio da mu još nije poznata konkretna brojka o proračunskom suficitu, no nastavljeni su pozitivni trendovi nakon polugodišnjeg suficita opće države od 1,8 milijardi kuna.

- S tim u svezi, ove godine, ako izvadimo Uljanik, neće ponovno doći do bilo kakvog probijanja limita na rashodnoj strani proračuna, što mislim da je sjajna stvar i da smo mi kao Vlada i svi proračunski korisnici pokazali odgovornost prema trošenju javnih novaca - ustvrdio je Marić.

Kako dodaje, višak prihoda iznad plana ne ide u potrošnju nego u smanjivanje javnog duga, odnosno smanjivanje poreznog tereta.

Osvrnuvši se na proračunski deficit iduće godine, koje je planiran smjernicama ekonomske i fiskalne politike u visini od 0,4 posto BDP-a, Marić je podsjetio da je Hrvatska izašla iz Procedure prekomjernog deficita, a Europska komisija i parlament odlučili su tako „jer smo krenuli jako dobro u smjeru stabiliziranja javnih financija”.

Dodao je da je Hrvatska po svim makroekonomskim pokazateljima u okvirima onih određenih odredbama EU Pakta o stabilnosti i rastu.

Podsjetio je i da je 2016. ciljana razina deficita opće države bila 2,6 posto, a ostvarena je u visini od 0,9 posto BDP-a. U 2017. planiran je deficit od 0,8 posto BDP-a, a ostvaren je suficit od 0,9 posto.

- Za ovu godinu ciljana razina (deficita opće države) je 0,5 posto BDP-a. Bez Uljanika, mogao bih sa stopostotnom sigurnošću reći da će biti puno, puno bolje, a sad s Uljanikom mogu reći da će biti bolje, ali koliko bolje, to u ovom trenutku još uvijek ne mogu reći. To isto vrijedi i za iduću godinu - istaknuo je Marić, dodavši da je to rezultat odgovornog planiranja proračuna ove Vlade.

Navevši kako ga se često kritizira, ponajviše u Saboru, da neambiciozno planira, kazao je da bi i on volio da Hrvatska ima u ovom trenutku stope gospodarskog rata od 5 i više posto.

- Ali one u ovom trenutku, za iduću godinu nisu realne. Zato i idemo s projekcijom gospodarskog rasta od 2,9 posto - zaključio je Marić. (Hina)