.jpg)
Europska investicijska banka (EIB) znatno je pojačala svoje aktivnosti u Hrvatskoj otkako je naša zemlja postala članica Europske unije. Pred tom “investicijskom rukom” EU sada su i megaprojekti poput sufinanciranja gradnje Pelješkog mosta. O tome, kao i o drugim izazovima s kojima se Hrvatska suočava nakon pet godina članstva u Uniji, među kojima je i goruće pitanje opstanka brodogradnje, razgovarali smo s Antonom Kovačevom, šefom Ureda EIB-a u Zagrebu. Kovačev je na čelu hrvatskog Ureda EIB-a posljednje tri godine.
Kako ocjenjujete dosadašnji angažman EIB-a u Hrvatskoj? Mnogo se govori o tome da Hrvatska nije u dovoljnoj mjeri iskoristila fondove EU. Stojimo li bolje kada je riječ o EIB-ovu financiranju projekata?
- Do sada je EIB za projekte u Hrvatskoj odobrio više od 5,8 milijardi eura. Samo u protekle dvije godine za hrvatske smo projekte odobrili iznad milijardu eura. U prošloj je godini EIB-ovih kredita u Hrvatskoj isplaćeno oko 730 milijuna eura, što predstavlja značajan doprinos rastu gospodarstva: to je povećanje od 28 posto u usporedbi sa 2016. godinom.
Krajem prošle godine potpisali smo ugovore s HBOR-om, PBZ-om, Zabom i HPB-om u ukupnom iznosu od 220 milijuna eura za ulaganja malih i srednjih poduzeća, investicije srednje velikih poduzeća, projekte energetske učinkovitosti i turizma. Ove je godine potpisan ugovor o EIB-ovu financiranju ulaganja u turizam kroz sufinanciranje projekta Valamar Riviera u Rapcu kao prve privatne investicije u Hrvatskoj koja je podržana u okviru EFSU-a, odnosno Junckerova plana.
Također, prošlog je tjedna EIB potpisao ugovor o financiranju još jednog projekta u okviru EFSI-ja. Naime, radi se o ugovoru s HEP-om u iznosu od 43 milijuna eura kojim se sufinancira gradnja projekta novog visokoučinkovitog kombiniranog kogeneracijskog bloka KKE EL-TO Zagreb, električne snage 150 MWe i toplinske snage 114 MWt, koji će biti pouzdan oslonac sigurnog napajanja grada Zagreba električnom i toplinskom energijom. Ukupan iznos projekta je 184,4 milijuna eura.
Upravo je to primarna uloga Junckerova plana, da EIB manjim sredstvima podupre puno veće projekte te potakne ulaganja u infrastrukturi i gospodarstvu.
Što se tiče raspoloživosti EIB-ova novca za ulaganja, mogu reći da svi dobri projekti koji zadovoljavaju EIB-ove uvjete za financiranje, bilo izravno, bilo preko naših partnerskih banaka, mogu računati na naša sredstva.
Kakva je vaša ocjena prvih pet godina članstva Hrvatske u EU?
- Peta obljetnica članstva Hrvatske u EU poklapa se sa 60. obljetnicom osnutka EIB-a, ali i ciljevi Hrvatske i EIB-a u gospodarstvu su jednaki - rast BDP-a i otvaranje što više novih radnih mjesta.
EIB je svojim radom i podrškom velikom broju projekata uvelike pridonio rastu hrvatskoga gospodarstva, napose u posljednjih pet godina. Naime, EIB je u posljednjih pet godina odobrio više od 2,5 milijardi eura za projekte u Hrvatskoj, što čini više od 46 posto ukupnih odobrenja od početka suradnje EIB-a i Hrvatske 2001. godine. Želim istaknuti da je EIB banka Europske unije, pa tako i hrvatska banka. Djelovanje i projekti koje EIB podupire trebaju dati pozitivan doprinos sveukupnim ciljevima Unije i njezinih članica. Prihvatljivi projekti moraju, osim novih investicija, koji pridonose ciljevima EU, biti tehnički i ekološki prihvatljivi te ekonomski i financijski održivi. Posebno potičemo ulaganje u inovacije, zaštitu okoliša, infrastrukturne projekte koji poboljšavaju uvjete življenja i potiču gospodarstvo, unapređenje malog i srednjeg poduzetništva i zapošljavanje mladih.
Financiranje gradnje Pelješkog mosta nesumnjivo je najznačajniji projekt EIB-a u Hrvatskoj. Kakva su očekivanja EIB-a od Pelješkog mosta i što će taj infrastrukturni objekt značiti kako za Hrvatsku tako i za EU u cjelini?
- EIB u infrastrukturi financira strateški značajne projekte, a kako u tu kategoriju pripada i gradnja Pelješkog mosta, EIB će svakako nastojati financirati taj projekt. S obzirom na to da će većina sredstava za gradnju mosta biti iz fondova EU, logično je da EIB, kao banka Europske unije, sufinancira projekt jer za to ima programe kreditiranja te tako možemo dodatno povećati vrijednost uloženih sredstava EU.
Kako ste i sami naveli, gradnja Pelješkog mosta zasigurno je jedan od najznačajnijih projekata u prometnoj povezanosti Hrvatske. Pelješki most je strateški infrastrukturni projekt kojim Hrvatska postaje jedinstvena i teritorijalno. Iznimno je važan jer će omogućiti brži i jednostavniji promet putnika, roba i usluga, posebno u turističkoj sezoni, i od presudnog je značenja za najjužniji dio Hrvatske - od Pelješca do Dubrovnika. Ali ne smije se zaboraviti ni njegov međunarodni značaj jer će, nadam se, uskoro biti dio međunarodnog jadransko-jonskog pravca.
Osim Pelješkog mosta, koji će još biti značajniji projekti EIB-a u Hrvatskoj u idućim godinama?
- Pelješac, ali i niz drugih projekata, na nekoj su razini obrade, međutim, do donošenja odluke naše uprave o odobrenju pojedinog projekta i sklapanja ugovora ne možemo iznositi pojedinosti. Možemo samo reći da se radi o projektima u turizmu, komunalnoj i socijalnoj infrastrukturi i energetici te sufinanciranju dugoročnih projekata u kojima sudjeluju fondovi EU. Imamo stotine manjih i srednjih projekata u industriji koje se financira iz naših sredstava kroz okvirne kredite odobrene HBOR-u i poslovnim bankama, ali, nažalost, u ovom trenutku ne razmatramo nijedan veliki industrijski projekt u Hrvatskoj.
EIB ima kreditne linije i za poduzetnike. Kako se one koriste u Hrvatskoj i kakvi su vam planovi na tom području?
- EIB kao banka EU značajno financira gospodarstvo i to je njegova prvenstvena zadaća. Daje kredite izravno i preko posrednika, prije svega preko državnih razvojnih, ali i poslovnih banaka, olakšava povlačenje europskih darovnica kroz financiranje udjela Hrvatske u kohezijskoj politici EU te pruža savjetodavne usluge javnim i privatnim partnerima. EIB-ov glavni partner u Hrvatskoj je HBOR, ali imamo i okvirne kreditne programe s hrvatskim poslovnim bankama. Za male i srednje projekte do 25 milijuna eura, krediti se iz izvora EIB-a odobravaju isključivo preko posrednika, a tek projekte iznad 25 milijuna eura EIB može financirati izravno. S time da EIB, prema pravilima, u bilo kojem prihvatljivom projektu može financirati najviše do 50 posto ukupnog ulaganja.
Nedavno ste izašli s idejom da EIB financijski pomogne hrvatskim brodogradilištima. Je li vam ijedan škver ili netko vezan uz njega dosad zatražio financijsku pomoć? Možete li pomoći Uljaniku i kako?
- Održani su preliminarni sastanci s predstavnicima brodara te se utvrđuje u kojoj mjeri EIB može sudjelovati u projektima, posebice u projektima ‘zelenog’ brodarstva, koji imaju izravan utjecaj na okoliš. Kako je poznato, očuvanje okoliša jedan je od prioriteta ulaganja EIB-a za koji je samo prošle godine EIB-ova grupacija izdvojila 16,7 milijardi eura, što čini više od 20 posto njezinih ukupnih ulaganja u 2017. godini.
Što EIB može učiniti na planu jačanja industrije u Hrvatskoj? I Hrvatska je, kao i druge tranzicijske zemlje, u proteklom razdoblju prošla kroz promjene koje su njezino gospodarstvo učinile uslužno orijentiranim. Ipak, jasno je da će se bez reindustrijalizacije teško moći pokrenuti razvojni ciklus i zaustaviti iseljavanje.
- EIB ima dva osnovna zadatka: poticanje razvitka gospodarstva unapređenjem gospodarstava članica EU i poticanje otvaranja novih radnih mjesta. Svi projekti koji zadovoljavaju ta dva osnovna cilja i dokažu isplativost, mogu računati na sredstva EIB-a ili izravno ili preko naših partnera, razvojnih i poslovnih banaka.
EIB izravno podržava samo velike projekte, a male i srednje projekte kreditiramo preko okvirnih zajmova koje odobravamo našim poslovnim bankama i HBOR-u.
Možemo naglasiti da je EIB neprofitna ustanova, tako da isplativost projekata nije vezana za stvaranje većeg profita, nego ponovno ulaganje EIB-ovih sredstava kako bi ih mogli i ubuduće plasirati.
Već sam spomenuo da trenutno u pripremi za financiranje nemamo nijedan veliki projekt u industriji, ali gledajući šire, ne priprema se nijedno veliko ulaganje u hrvatskoj industriji. Uočivši taj nedostatak, EIB je s uredom Europske komisije u Hrvatskoj te Hanza Medijom krenuo u pripremu konferencije o ulaganju u industriju, s posebnim naglaskom na strana ulaganja. Konferencija će biti održana početkom rujna u Zagrebu i okupit ćemo najznačajnije hrvatske gospodarstvenike i bankare te pokušati naći odgovor kako značajnije pokrenuti industrijske investicije u Hrvatskoj. Odgovor ovakvih skupova gospodarstvenika dio je naše svakodnevne uloge, koja osigurava pomoć gospodarstvenicima, ali i drugim nositeljima uloge razvitka gospodarstva u zemljama članicama EU.