Izvješće Europske komisije

Dok ekonomska klima u EU i eurozoni pada, ozračje u hrvatskom gospodarstvu sve je bolje

AUTOR:

OBJAVLJENO:

27.9.2019. u 16:22

AUTOR:

OBJAVLJENO:

27.9.2019. u 16:22

A shopper touches a dress as she inspects clothes on display next to sale signs at a retail store in central Sydney, Australia, October 25, 2017. REUTERS/Steven Saphore - RC1D0FF06870
Steven Saphore / REUTERS

Ilustracija

Ozračje u hrvatskom gospodarstvu u rujnu je izrazitije poboljšano zahvaljujući ponajprije sektorima usluga i maloprodaje, dok je na razini Europske unije i eurozone zabilježeno osjetno pogoršanje, pokazalo je u petak redovno mjesečno izvješće EK.

Indeks ekonomske klime (ESI) u Hrvatskoj u rujnu je uvećan za četiri boda u odnosu na prošli mjesec, na 114,7 bodova. U kolovozu je bio smanjen za 1,7 bodova.

Najviše su u rujnu porasla očekivanja u sektoru usluga, čiji je indeks uvećan za 8,1 bod, na 24,9 bodova. U stopu ga slijedi segment maloprodaje, s rastom pripadajućeg indeksa za osam bodova, na 11,6 bodova.

Optimističniji su i poslovni čelnici u sektoru industrije, što se očituje u rastu indeksa za 3,1 bod, na 8,2 boda.

Nešto blaže u odnosu na prošli mjesec poboljšano je raspoloženje među potrošačima, uz povećanje indeksa za 1,1 bod, na minus 3,4 boda.

Izuzetak je tek sektor graditeljstva, čiji je indeks pao za 4,8 bodova, na 15,8 bodova.

Nastavak silaznog niza na razini EU-a

Na razini Europske unije ESI je u rujnu smanjen za dodatna 1,4 boda, na dugoročni prosjek od 100 bodova. Time je nastavio silaznu putanju od lipnja ove godine, pokazuje najnovije izvješće Komisije.

Najviše su pogoršana očekivanja poslovnih čelnika u industriji i građevinarstvu, čiji su indeksi smanjeni za 3,5 odnosno tri boda.

U maloprodaji je, s druge strane, raspoloženje poboljšano, uz rast pripadajućeg indeksa za 2,3 boda.

Blago je poboljšano i raspoloženje među potrošačima, čiji je indeks uvećan za 0,6 bodova.

Među poslovnim čelnicima u uslužnom sektoru ozračje je ostalo gotovo nepromijenjeno u odnosu na kolovoz, uz blagi rast indeksa, za 0,1 bod.

Među vodećim gospodarstvima EU-a koja nisu u eurozoni, u Velikoj Britaniji ESI je pao za 4,5 bodova, dok je u Poljskoj ostao gotovo nepromijenjen.

Industrija glavni razlog pogoršane klime u eurozoni

Indeks ekonomske klime u eurozoni u rujnu je pao za 1,4 boda, na 101,7 bodova. U kolovozu je bio uvećan za 0,4 boda.

Pad ESI-ja rezultat je prije svega značajnog pogoršanja povjerenja poslovnih čelnika u sektoru industrije, čiji je indeks pao tri boda, pokazalo je izvješće.

Slijedi maloprodaja s blažim pogoršanjem, koje se očitovalo u padu indeksa za pola boda.

S druge strane, povjerenje među potrošačima blago je poboljšano dok je u sektorima usluga i graditeljstva ostalo više-manje nepromijenjeno.

Među vodećim je gospodarstvima eurozone daleko najviše pogoršana gospodarska klima u Španjolskoj, čiji je ESI pao za 3,1 bod. Slijedi Njemačka s padom ESI-ja za 1,2 boda.

U Italiji je ozračje blago pogoršano, uz pad ESI-ja za 0,8 bodova, dok je u Francuskoj ostalo uglavnom nepromijenjeno.

Odvojeno izvješće EK pokazalo je u rujnu također značajno pogoršanje poslovne klime u eurozoni, iskazano u padu indeksa poslovne klime (BCI) za 0,34 boda, na minus 0,22 boda.

Pritom su osjetno pogoršane ocjene menadžera o proizvodnji u proteklom razdoblju, izvoznim narudžbama i ukupnoj knjizi narudžbi. Pogoršana su i njihova očekivanja proizvodnje i zaliha gotovih proizvoda u predstojećem razdoblju, utvrdili su u Komisiji.