Kao u telenoveli

Dobije li dionice Amazona MacKenzie Bezos neće primati dividende, sve ide u širenje tvrtke

AUTOR:

OBJAVLJENO:

12.1.2019. u 12:36

AUTOR:

OBJAVLJENO:

12.1.2019. u 12:36

FILE PHOTO: 89th Academy Awards - Oscars Vanity Fair Party - Beverly Hills, California, U.S. - 26/02/17 Äi Amazon's Jeff Bezos and his wife MacKenzie Bezos. REUTERS/Danny Moloshok/File Photo
Danny Moloshok / REUTERS

Jeff i MacKenzie Bezos

Sada je već sve kao u rasnoj meksičkoj telenoveli: najbogatiji čovjek na svijetu, očito nesretan u ljubavi, objavio je putem društvenih mreža da se razvodi. Njegova supruga, spisateljica, s kojom je proveo dvadeset pet turbulentnih godina (a “prijateljstvo ostaje za vječnost”) postat će vjerojatno najbogatija globalna raspuštenica, ali s jednom ogradom koja nije nevažna - pripadnu li joj tijekom razvoda dionice Amazona, kompanije čiji je osnivač, šef i najveći pojedinačni vlasnik njezin dosadašnji suprug Jeff Bezos, MacKenzie Bezos neće moći živjeti od blagodati dividende jedne od tri najvrednije kompanije na svijetu. Amazon, naime, nikada svojim dioničarima nije isplatio ni centa, niti to u skorom razdoblju planira učiniti.

Amazon je danas treća najvrednija kompanija na svijetu, s tržišnom kapitalizacijom u posljednjem tromjesečju 2018. od 735,9 milijardi dolara. Na toj sumanutoj ljestvici vrh je na kraju prošle godine ponovno osvojio Microsoft (780,52 milijardi dolara), iza kojega je Apple, koji je početkom ovog tjedna bio težak 748,768 milijardi dolara. I Apple i Amazon u nekim su trenucima prošle godine prebacili vanorbitalnu granicu od bilijun dolara (tisuću milijardi) vrijednosti izlistanih dionica, Amazon se u jednom trenutku bio progurao i na prvo mjesto ljestvice najvrednijih. Kratkotrajno (Amazon je tu bio nekoliko dana, Apple je tu poziciju držao proteklih nekoliko godina, danas je to opet Microsoft), ali i posve apstraktno, jer riječ je o kapitalu koji nikad nije mogao biti monetiziran u toj vrijednosti. I to je, međutim, posve nevažno. Važan je novi poslovni model, sve češći među liderima vodećih tehnoloških kompanija.

Osim Applea i Microsofta, korporacijskih “tradicionalista” koji uredno svoje dioničare nagrađuju dividendom, pri čemu se Apple, čiji su proizvodi najskuplji, i tu pokazao kao najgalantniji, s najvećom dividendom od svih (za razliku od Microsoftovih 0,46 posto, Appleovi dioničari dobivaju dividendu od 1,55 posto vrijednosti dionice), lideri softverskih i tehnoloških, a prije svega inovativnih kompanija s vrha piramide - Facebooka, Alphabeta (vlasnik Googlea), Tesle i Netflixa, svojim dioničarima ne daju ništa, osim ekstremno dobrih prognoza budućnosti. Žele li odmah zaraditi na svojem portfelju, investitori u tehnološke globalne lidere moraju unovčiti dionice. Neupitno je da će biti u plusu, jer vrijednost svake od tih kompanija višestruko se tijekom godina povećala, ali odluče li se na dugotrajni investitorski staž, zarada bi za pet ili deset godina mogla biti nevjerojatno visoka. Ili nikakva, propadne li koja od tih kompanija, što se danas čini malo vjerojatnim. Zaroniti bi, možda, mogao ozbiljnim aferama (Cambridge Analytica) načeti, globalno glomazan i sve manje popularan Facebook, čija se prihod stisnuo u prva dva tromjesečja prošle godine, da bi se poslije vratio rastu i ipak do kraja godine dosegnuo svoj povijesni rekord.

Investicijski zanimljiv projekt

Velika priča za Amazon je počela 15. svibnja 1997., kad je tri godine stara internetska knjižara relativno nepoznatog poduzetnika Jeffa Bezosa, tada još bez vlastite mreže skladišta (u početku je poslovala a da uopće nije imala svoje skladište), koja je uporno gubila novac iako je promet stabilno rastao, izašla na burzu (NASDAQ) s javnom ponudom u kojoj je kompanija vrednovana 348 milijuna dolara. Dionica je prvoga dana izlistana s nominalnom vrijednošću 18 dolara i nakon nekoliko sati je potonula. Internetska knjižara tada se smatrala inovativnim pothvatom (Amazon je dugo bio jedini), činila se investicijski zanimljivim projektom, ali oprezni ulagači odlučili su ipak pričekati. Pokazalo se da to čekanje nije bilo dugotrajno.

Potaknut člankom u londonskom Economistu krajem 1996. prvi put sam i sam isprobao Amazon (i internetski šoping uopće). Naručio sam “Sukob civilizacija” Samuela Huntingtona (tada novo izdanje, također prikazano u tom broju Economista) i neku, pokazalo se izuzetno lošu, knjigu o ekonomskim guruima. Poštar je stigao nakon dva mjeseca. Amazon je tada knjige slao isključivo iz SAD-a. Danas su Amazonova skladišta posvuda, a rok dostave, čak i u Hrvatskoj, smanjio se na tjedan dana. Amazon već dugo nije jedina, ali je i dalje najveća i najpouzdanija internetska knjižara, s time da Amazon danas prodaje zapravo sve, od knjiga s kojima je počeo, do on-line glazbe, odjeće, motornih pila ili maslaca od kikirikija.

Čovjek bez keša

Vrijednost Amazonove dionice se s početnih 18 dolara postupno podizala. Prvo oprezno, ali krajem 2006. Amazonova dionica vrijedila je već dvostruko više, 36 dolara, dvije godine kasnije, nakon najvećeg ubrzanja i velikog širenja radnog portfelja kompanije (tada je Amazon prestao biti “samo knjižara”), vrijednost dionice popela se na 2000 dolara (111 puta više od početne), osamnaest godina i jednu tešku globalnu financijsku krizu kasnije, protekle srijede, završila je trgovanje na 1660 dolara, ali i s nevjerojatnim perspektivama budućeg rasta kompanije. Odnos cijene dionice i rasta vrijednosti kompanije (PE) danas je 101,94, ali 2012., kad je vrijednost kompanije eksplodirala ta se, investitorima važna brojka popela na nezapamćenih 3633,14. U svibnju 2017., dvadeset godina nakon prvog izlistavanja na burzi Amazon.com vrijedio je 460 milijardi dolara. Tri godine kasnije, u rujnu prošle godine vrijednost kompanije preskočila je tisuću milijardi dolara.

Amazonu danas pripada okruglo pola od svakog dolara ostvarenog internetskim trgovanjem na području SAD-a. Kompanija ima više od 560.000 zaposlenih širom svijeta (triput više nego što Split ima stanovnika), godišnji prihod od 178 milijardi dolara (podatak za 2017.), a pogled u povijest brojki iz korporativnih financijskih izvješća otkriva zapanjujući rast, ali i radikalan odmak od standardnog poslovnog modela kojeg su se držale velike korporacije tijekom prošlog stoljeća. U prijevodu, to znači da Bezos i društvo ne prestaju s ulaganjem. Bezos danas doduše jest procijenjen na 112 milijardi dolara i kao takav je najbogatiji čovjek na svijetu (sljedeći je Bill Gates sa “samo” 90 milijardi dolara), ali za razliku od Gatesa, on je zapravo “čovjek bez keša”. Svaki cent prihoda Amazon i dalje pretvara u investicije i širenje biznisa. Tako je nastao prvo Kindle, prvi praktični uređaj za čitanje “elektronskih knjiga”, ali i njihovu kupnju jednim klikom, pa Amazon Prime, videoservis sličan popularnijem Netflixu, u tom sklopu su i Amazon Web Services, pretplatnička usluga iznajmljivanja internetskog oblaka pojedincima, korporacijama i državama. Nedavno su, nakon žestoke borbe s konkurencijom, u svoje korisnike ubrojili i Pentagon, unatoč Bezosovim katastrofalno lošim odnosima s Donaldom Trumpom, pogotovo otkad je preuzeo i oživio Washington Post. Tu je i Alexa, Amazonova verzija Appleove Siri... U Amazonu su se nedavno odlučili i na “silazak s interneta” i preuzeli američki prehrambeni lanac Whole Foods, gdje su pokrenuli revoluciju automatiziranih trgovina bez blagajni (pa zato i bez čekanja u redu)...

Niz ideja tu se ne zaustavlja. Projekt dostave robe dronovima, bilo da je riječ o knjigama ili hrani ili bilo čemu drugom iz Amazonovih skladišta, već je patentiran i trebao bi, nakon niza odgoda, prije svega zbog nepostojeće regulative, zaživjeti do 2025. “Očekivali smo da ćemo imati leteće automobile, ali prvi će nebom letjeti burritosi”, posprdno je napisao David Steinfeld, tech-kolumnist New York Timesa (aluzija na popularni rock-band iz sedamdesetih - Flying Burrito Brothers) i teško je ne složiti se. Steinfeld je međutim primijetio još nešto - Amazon, ali i Facebook, Netflix, Alphabet..., čak i Muskov Tesla koji ipak stiže iz druge, proizvodne strane inovativnog biznisa, čvrsto su se suprotstavili uvriježenim pravilima Wall Streeta. Upravo zato što svojim dioničarima ne isplaćuju dividendu, te kompanije ne žive u vječnom strahu da će ostati bez keša. To im omogućuje da veliki novac iz godine u godinu ulažu u razvoj i pritom ne skrivaju da su, unatoč rastućoj vrijednosti njihovih dionica, često u minusu.

Što će učiniti sljedeće?

- Nijedna druga kompanija osim Amazona nikad nije uspjela nedostatak profita pretvoriti u tako učinkovitu javnu dramu. Sada se svi pitaju što će biti njihov sljedeći potez - napisao je Steinfeld neskriveno zadivljen Bezosovim talentom za marketing. Isto to, bez rezerve, može se pripisati i Elonu Musku i Marku Zuckerbergu, možda danas već nešto manje Larryju Pageu i Sergeju Brinu iz Googlea (Page je ujedno veliki ulagač u Tesla motors), pa i Reedu Hastingsu, suosnivaču i šefu Netflixa... Svi oni zapravo su bezobrazniji učenici Stevea Jobsa, koji su uspjeli i na području gdje je Jobs unatoč beskompromisnoj genijalnosti zakazao, ostali su neovisni o drugim vlasnicima svoje kompanije i o bezobzirnoj stezi koju Wall Street nameće onima od kojih se očekuje isplata dividende.

Vjerojatno zadnju analogiju Amazona, koji je ipak “samo trgovačka kompanija” s inovativnim, ali poslovno tradicionalnijim Appleom, možemo povući i kroz nastavak priče o razvodu Jeffa i MacKenzie Bezos. Apple je godinama bio najvrednija kompanija na burzi, Jobs nikada nije bio najbogatiji čovjek svijeta. Nakon Jobsove smrti, njegova supruga Laurene Powell Jobs naslijedila je i njegov imetak, što uključuje 11 milijardi dolara vrijedan udio od 7,3 posto u Walt Disney Company i 38,5 milijuna Appleovih dionica (vrijednih oko 5,8 milijardi dolara), što ju je učinilo “najbogatijom ženom tehno biznisa” i smjestilo na 58. mjesto Forbesove ljestvice globalnih milijardera. MacKenzie Bezos postat će razvodom “najbogatija žena na svijetu” (podijele li imetak popola, bit će šesta na Forbesovoj listi), ali će Jeff zato morati odstupiti s čelne pozicije. Laureen Jobs godišnje golem prihod ostvaruje od Appleove dividende. Bogatstvo MacKenzie Bezos, zadrži li se proces na podjeli Amazona, do daljnjega će biti samo knjigovodstveno. Sve dok ne odluči prodati svoj dio Amazona.