Šokantna ponuda

Div Grupa i Fincantieri traže da država sanira Uljanik Grupu sa 10 milijardi kuna?

AUTOR:

OBJAVLJENO:

7.2.2019. u 11:27

AUTOR:

OBJAVLJENO:

7.2.2019. u 11:27

Duje Klarić / Hanza Media

Tomislav Debeljak

Div Grupa i talijanski Financtieri su u svojoj zajedničkoj ponudi utvrdili da ukupni gubici i dugovi u Uljanik Grupi iznose 10 milijardi kuna, odnosno 1,4 milijarde eura, te da bi država trebala platiti čitav trošak, a Div Grupa u Fincantieri u idućih 10 godina pronaći toliko investicija i ugovorenih brodova. Tu je neslužbenu, ali pouzdanu informaciju, koju nije htio komentirati  nitko od aktera u procesu, danas objavio Poslovni dnevnik, navodeći kako je ta ponuda, vjerojatno jedinog ozbiljnog investitora za Uljanik grupu, poprilično zbunila upravu Uljanika d.d. i predstavnike Ministarstva gospodarstva.

A vjerojatno bi točniji izraz bio da je takva ponuda šokirala upravu Uljanika d.d. i Ministarstvo gospodarstva. I da je to možda taj famozni razlog zbog čega se taje imena investitora koji su dali ponude, iako je i to više nego loš razlog. Jer, novinari su tražili da se za početak daju samo imena investitora koji su dali ponude, a da se nakon nekog vremena objave i glavni detalji ponude. Sada je, naravno, iscurio podatak iz ponude Div Grupe i Fincantierija, a glavni razgovori se između njih, uprave Uljanika d.d. i Ministarstva gospodarstva vjerojatno vode na temu smanjivanja troška države.

No, čak i ako su Div Grupa i Fincantieri zaigrali "pokeraški", pa će na kraju biti zadovoljni ako država sanira milijardu eura gubitaka i dugova Uljanik Grupe, treba odmah kazati kako je to prevelika cijena za porezne obveznike i da bi jeftinije, transparentnije i konstruktivnije bilo poslati Uljanik Grupu i deset njenih tvrtki u stečaj. Pa ako netko hoće kupiti u stečaju Uljanik Brodogradilište ili 3. maj i ostale tvrtke, sve mu je otvoreno. Naime, država je do 2018. u sanaciju brodogradilišta uložila oko 35 milijardi kuna, a ta bi se brojka s ovih 10 milijardi kuna popela na 45 milijardi kuna, a ako bi se išlo na jeftiniju soluciju, na još sedam milijardi kuna, onda bi ukupan sanacijski trošak iznosio 42 milijarde kuna.

Što je zbilja neprihvatljivo. Neprihvatljivo bi, sasvim sigurno, bio bilo koji novi trošak države od preko 4,5 milijardi kuna, zajedno s preuzetim jamstvima.  Darko Horvat, ministar gospodarstva, je, naime, prije desetak dana na konferenciji za novinare ustvrdio kako ukupni gubici i dubioze u Uljanik Grupi iznose 800 milijuna eura, i da će strateški investitor morati dati 50 posto tog iznosa. Sve iznad tih 400 do maksimalno 500 milijuna eura, uz specifikaciju svih preuzetih troškova države i budućih obveza strateškog investitora, bit će previše za državu i za porezne obveznike.

Podsjetimo, Horvat je prije deset dana kazao kako će ovog utorka javnosti biti predočene sve ponude i biti izabran strateški partner, ali od toga nije bilo ništa i skandalozna "zavjera šutnje" se i dalje nastavlja.  

Udruga LIPA protiv subvencija brodogradnji

Udruga poreznih obveznika Lipa protivi se namjeri Ministarstva gospodarstva da se kroz takozvani plan „restrukturiranja“ Uljanika, privatnog brodogradilišta na rubu bankrota, potroše dodatne 3 milijarde kuna javnog novca, priopćili su iz te Udruge. Lipa smatra da se radi o riskantnom projektu za koji nema nikakvih dokaza da neće završiti kao i svi dosadašnji – u teškim gubicima. "Hrvatski građani su do sada na održavanje gubitaškog i zastarjelog modela izgradnje brodova potrošili preko 30 milijardi kuna, a samo gubici Uljanika će ih koštati najmanje 4,2 milijarde kuna, ili otprilike 1000 kuna po glavi odnosno 3000 kuna po svakom zaposlenom. Svako radno mjesto u Uljaniku građani Hrvatske platili su milijun kuna. Ilustracije radi, za taj novac se moglo provesti još jedno porezno rasterećenje koje bi ubrzalo ekonomski rast i otvorilo nova radna mjesta. Mogla se provesti mirovinska reforma, ili izgraditi dva Pelješka mosta ili pet LNG terminala, sagraditi 200 vrtića ili škola, ili nabaviti eskadrila borbenih aviona. Iako se radi o jednom od najvećih financijskih skandala u povijesti Hrvatske, Vlada nije iz tog fijaska i svih prethodnih izvukla nikakve zaključke - nije provela detaljnu analizu razloga koji su doveli do ovakvog gubitka; nije utvrdila odgovornost ključnih sudionika; nije revidirala svoje vlastite procedure dodjele jamstava i nadzora provedbe projekta za koje su izdana, te nije napravila dubinske analize održivosti razvoja brodogradnje.", stoji u priopćenju.