Kočnica razvoju

Diskriminacija ustanova: 'Dok drugi povlače milijune iz EU, mi se ne možemo ni javiti'

AUTOR:

OBJAVLJENO:

12.2.2019. u 9:47

AUTOR:

OBJAVLJENO:

12.2.2019. u 9:47

Zagreb, 050917. Novootvorena poliklinika Radiochirurgia Zagreb, privatna je poliklinika koja se bavi dijagnostikom i lijecenjem karcinoma. Nalazi se u Svetoj Nedjelji u sklopu Hoto vila. Foto: Neja Markicevic / CROPIX
Neja Markičević / CROPIX

Poliklinika Radiochirurgia Zagreb

Ogorčeni zbog ograničenih mogućnosti dobivanja novca iz fondova EU, ali i zbog različitog poreznog tretmana u odnosu na javne zdravstvene ustanove, čelnici privatnih klinika u Hrvatskoj pojačali su aktivnosti prema Vladi, od koje traže da ih tretira jednako kao zdravstvene ustanove u državnom vlasništvu.

Naime, kako objašnjava Jadranka Primorac, predsjednica Udruge privatnih poliklinika, bolnica, lječilišta i ustanova za zdravstvenu skrb pri HUP-u i članica Uprave Specijalne bolnice Sveta Katarina, nejednak tretman privatnih i javnih ustanova u zdravstvu nastavlja se iako je krovna poslodavačka udruga više puta dosad upozoravala na taj problem. Tako se, primjerice, privatne zdravstvene ustanove ne mogu javljati na natječaje za fondove EU osim za pojedine manje programe, poput onih za istraživanje i razvoj. Istodobno, fondovi EU otvoreni su za hrvatske javne zdravstvene ustanove. Štoviše, mnoge od javnih bolnica upravo su bespovratnim novcem iz EU nabavile novu opremu i obnovile postojeće ili sagradile nove objekte.

- Paradoksalno je da su se mnoge bolnice opremile u programskom razdoblju od 2014. do 2020. godine uz pomoć bespovratnih sredstava europskih fondova: svaka bolnica koja se javila na natječaj, dobila je po 30 i više milijuna kuna potpora. Međutim, još ćemo vidjeti jesu li svi oni koji su tražili novac ujedno i ispunili sve potrebne parametre za financiranje projekata iz europskih fondova.

Po jednakim uvjetima

S druge strane, privatne zdravstvene ustanove nisu mogle aplicirati za ta sredstva. Nismo, dakle, mogli putem fondova EU, primjerice, proširiti postojeći ili sagraditi novi projekt, nabaviti novi MR ili CT uređaj te drugu opremu po jednakim uvjetima kao javne ustanove. Stoga tražimo da se pokušaju alocirati određena sredstva još u postojećem programskom razdoblju, s obzirom na opću lošu iskorištenost sredstava, te da nas se predvidi u novom programskom razdoblju, od 2021. do 2027. godine - kaže Primorac.

U ovom dijelu priče greška je, objašnjavaju u HUP-u, na prijašnjim vladama. Vlasti u Zagrebu, naime, nisu ni predvidjele mogućnost da se privatne zdravstvene ustanove javljaju na natječaje EU osim, u ovom slučaju, u manje bitnim segmentima. Posljedica je da im je uskraćen novac iz Unijih fondova. Istodobno, zdravstvene ustanove iz članica EU u okruženju, poput Slovenije i Mađarske, naveliko koriste upravo novac iz fondova EU za svoj razvoj.

- Poticaji namijenjeni poduzetnicima kroz korištenje financijskih sredstava iz fondova EU, a u tom smislu i natječaji trebaju jednako biti dostupni svim oblicima gospodarskih subjekata u Hrvatskoj, kako javnim tako i privatnim, kao što je to u drugim uređenim zemljama EU. Tip vlasništva ne smije biti prepreka apliciranju za sredstva EU, kao što je to slučaj u trenutnom programskom razdoblju definiranom do 2020. godine, a odnosi se na privatne zdravstvene ustanove - naglašava Primorac.

I u Ustanovi za zdravstvenu njegu Ćorluka žale se da im je novac iz fondova EU uskraćen zbog oblika u kojem su registrirani.

- Javili smo se na natječaj koji je raspisao Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost za nabavu električnih bicikala za medicinske sestre i fizioterapeute na terenu. Nažalost, odbili su nas zbog oblika registracije. Ustanove im nisu bile prihvatljiv prijavitelj - rekao nam je Pavo Ćorluka, predsjednik Uprave Ustanove za zdravstvenu njegu Ćorluka.

Druga faza

- U fazi osnivanja klinike intenzivno smo ispitivali mogućnosti za financiranje iz fondova EU, no to tada, prema postojećem programu, naprosto nije bilo moguće. Sada također razmatramo mogućnosti financiranja iz fondova EU za drugu fazu investicije u koju smo već ušli, no kao privatnoj ustanovi dostupan nam je samo program koji se odnosi na poduzetništvo ili, pak, turizam, ali ne i za zdravstvo, što mislimo da u idućem programskom razdoblju svakako treba promijeniti - poručuje i Dragan Schwarz, ravnatelj poliklinike Radiochirurgia Zagreb.

Reakciju smo pokušali dobiti i od Gabrijele Žalac, ministrice regionalnog razvoja i fondova EU, ali bezuspješno.

Velik uteg u poslovanju privatnih zdravstvenih ustanova je i porezni tretman, definiran Zakonom o ustanovama iz sada već daleke 1996. Pojednostavljeno, privatne zdravstvene ustanove, za razliku od javnih, plaćaju porez na dobit kao tvrtke, iako su osnovane kao ustanove. Propisi im, upozoravaju u HUP-u, onemogućuju isplatu dobiti: ona se jedino može reinvestirati u postojeću djelatnost i ne može se koristiti u druge svrhe. U HUP-u očekuju izmjene Zakona o ustanovama u ovoj godini s obzirom na to da je Ministarstvo uprave njegove izmjene stavilo u plan za 2019.

Investicijski zamah

S druge strane, u ovom je trenutku još nejasno hoće li se privatnim klinikama omogućiti i korištenje povlastica predviđenih Zakonom o poticanju ulaganja, koje su, ističu u HUP-u, također zatvorene za privatne zdravstvene ustanove. To bi im, kažu u HUP-u, omogućilo investicijski zamah, prijeko potreban za zadržavanje konkurentnosti.

- Puno se govori o zdravstvenom i medicinskom turizmu te o investicijama većim od 300 milijuna eura u ovoj godini. No, s obzirom na zakon, nisam sigurna da je to realno - zaključuje Primorac.