Najbolji grad

Digitalizacija gradskih uprava: od velikih gradova šampioni digitalizacije Rijeka i Zagreb

AUTOR:

  • Gradonačelnik.hr

OBJAVLJENO:

23.4.2019. u 11:13

AUTOR:

  • Gradonačelnik.hr

OBJAVLJENO:

23.4.2019. u 11:13

Rijeka, 040914.
Nakon 3 mjeseca putovanja Hrvatskom, izlozba fotografija National Geographic - Hrvatska iz zraka, stigla je i na rijecki Korzo. Izlozba ostaje otvorena do 13. rujna.
Foto: Tea Cimas / CROPIX
Tea Cimaš / HANZA MEDIA

Iako sve više gradova postupno digitalizira svoje poslovanje i ulaže u “smart city” rješenja, a nekoliko najnaprednijih ima razvijene i cjelovite strategije pametnoga grada te su već gotovo potpuno prešli na digitalno poslovanje, generalno gledajući - naši su gradovi tek u ranom stadiju digitalne tranzicije, jednako kao što je i Hrvatska kao država po digitalnoj spremnosti društva i gospodarstva na samom začelju Europe.

Kako je i na europskoj razini metodologija po kojoj bi se rangiralo gradove kad je u pitanju digitalna spremnost tek u začecima, tako se i priča i analize razvoja “smart city” koncepta u Hrvatskoj još baziraju na pojedinačnim primjerima i projektima. Upravo zato, kako bi stekli elementarni uvid u stanje digitaliziranosti usluga i komunikacije gradskih uprava s građanima, stručnjaci iz Apsolona, konzultantske tvrtke specijalizirane i za unaprjeđenje digitalnog poslovanja, napravili su prvu veliku studiju digitalne spremnosti 20 najvećih hrvatskih gradova. Ova je studija, kaže voditeljica projekta i direktorica za pametnu upravu u Apsolonu Ivana Novoselec, podloga za daljnji razvoj istraživačkih alata i metodologije kojom bi se na godišnjoj razini pratilo razvoj i napredak gradova.

Tri kategorije

U svojoj studiji Apsolon je gradove podijelio u tri kategorije - velike (Zagreb,Split, Rijeka, Osijek), srednje (Zadar, Velika Gorica, Slavonski Brod, Pula i Karlovac) te manje gradove (Sisak, Varaždin, Šibenik, Dubrovnik, Bjelovar, Kaštela, Samobor, Vinkovci, Koprivnica, Đakovo, Vukovar.) Indeks digitalne spremnosti u Apsolonu su postavili na temelju pet kriterija - dostupnost kvalitete e-usluga (broj administrativnih usluga i stupanj njihove digitaliziranosti), dostupnost servisnih informacija na stranicama grada i razvijenost objedinjenih servisa za plaćanje u gradu, potom dostupnost gradskih podataka, participacija građana u odlučivanju te komunikacijski kanali između gradske uprave i građana, odnosno dostupnost podataka i vrijeme u kojem se građanima odgovara na pitanja. U ovoj fazi u Apsolonu nisu ulazili u interne procese u upravi, već su se fokusirali na usluge građanima.

Nakon ovakvog indeksiranja i rangiranja, titula šampiona digitalizacije među hrvatskim gradovima pripala je Gradu Rijeci koja je time potvrdila i svoj status najboljega grada u Smart city kategoriji koju je osvojila u prošlogodišnjem velikom izboru najboljih gradova. U Apsolonu, naime, ističu da je Grad Rijeka po najviše promatranih kriterija ostvario najveće pomake u sustavnom podizanju kvalitete svojih usluga, ali i otvaranju podataka i komunikacijskih kanala prema građanima. “Rijeku kao najnapredniji grad u Hrvatskoj u odnosu na digitalizaciju karakterizira osobito naglasak na otvorenosti i komunikaciji s građanima. Njezina uprava orijentirana je na preglednu i jasnu komunikaciju (npr. vrlo jasan centraliziran pristup e-Uslugama s dobro organiziranim pristupom svim automatiziranim uslugama i dostupnim obrascima), otvorenost i participativnost upravljanja (najveći broj setova otvorenih podataka, kvalitetni alati za vizualizaciju i participativno budžetiranje i sl.)”, ističe voditeljica projekta Ivana Novoselac.

Brza reakcija

U mnogim kategorijama, osobito onima koje se odnose na funkcionalne aspekte digitalizacije (naprednih digitalnih usluga, primjene NIAS-a i povezivanja sa sustavom e-Građani, iznimno naprednog GIS-a i sl.), Rijeku u stopu slijedi Grad Zagreb i nedvojbeno je da su ta dva grada odmakla najdalje u odnosu na pokazatelje digitalne spremnosti, barem kada se gledaju vanjski elementi i sučelja prema građanima, navode u Apsolonu.

U grupi srednjih gradova kao digitalno najnapredniji se ističe Grad Pula koji također sustavno i na vrlo pregledan način prezentira svoje usluge i dostupne podatke svojim građanima te podiže standarde u odnosu na transparentnost i interakciju s građanima i svakako je šampion među gradovima veličine 50.000 - 100.000 stanovnika. U odnosu na kriterije koji se odnose na specifična funkcionalna i tehnološka rješenja slijede je Karlovac, Velika Gorica i Zadar. Grad Karlovac istaknuo se tako velikim brojem dostupnih administrativnih postupaka na svojoj internetskoj stranici, aktivnošću na društvenim mrežama i brzim reagiranjem, odnosno odgovorima na upite građana. Velika Gorica i Zadar istaknuli su se kompleksnošću svojih geografskih informacijskih sustava, pri čemu Velika Gorica ima vizualiziran registar katastarskih čestica, a Zadar digitalizirane prostorne planove na vrlo detaljnoj razini.

Među malim gradovima ne može se izdvojiti izrazito dominantne digitalne šampione, no prema nalazima istraživanja u različitim aspektima digitalizacije uspješnima se pokazuju Dubrovnik, Samobor, Sisak, Koprivnica i Varaždin, navodi se u istraživanju. Među istaknutim predstavnicima ove kategorije svakako je Dubrovnik koji se strateški nastoji profilirati kao Smart City i koji ima vrlo kvalitetne usluge za posjetitelje (City Card, platforma e-Visitor), aktivan je na društvenim mrežama te razvija inovativna aplikativna rješenja. Brojem digitalno dostupnih usluga prednjači, pak, Grad Koprivnica, koji u mnogim kategorijama ima zavidne rezultate.

Dostupnost

Koprivnica je, izvan konteksta istraživanja, zanimljiva i po tome što posjeduje ISO 37120:2014 za uspostavu indikatora razvoja održivih gradova te redovito izvještava svoje građane o tome kako stoji u odnosu na druge gradove u svijetu. Grad Samobor, koji je osobito aktivan na društvenim mrežama i pobjednik kategorije koja se odnosi na komunikaciju na društvenim mrežama, ima vrlo preglednu i interaktivnu internetsku stranicu usmjerenu prema User experience modelu, koja već na ulazu odvojeno usmjerava i prilagođuje informacije za građane i posjetitelje, dodatno odvajajući strane posjetitelje od domaćih. Iako to zbog specifičnog vremenskog ograničenja nije vidljivo u rezultatima istraživanja, svakako treba napomenuti da je Grad Bjelovar iznimno proaktivan u području digitalizacije uprave - radeći na aplikativnim rješenjima za transparentnost, kao i na internim procesima digitalizacije te se može očekivati da bi u ponovljenom istraživanju značajno napredovao na ljestvicama. Osobito je pohvalna usredotočenost Bjelovara na digitalizaciju internih procesa, koji nisu bili predmetom istraživanja, ali preduvjet su stvarne digitalizacije usluga građanima, ističu iz Apsolona. 

Što se tiče dostupnosti gradskih podataka, samo Rijeka, Zagreb, Pula i Dubrovnik imaju jasno označene otvorene setove podataka na svojim internet-stranicama, pri čemu Zagreb dominira u kvaliteti GIS platforme, dok je Rijeka prvak u odnosu na broj otvorenih čitljivih podataka dostupnih građanima i poslovnom sektoru. Što se tiče digitalnih komunikacijskih kanala između gradskih uprava i građana, 17 od 20 ispitivanih gradova ima neki oblik platforme za prijavu komunalnih problema, a dio gradova i više njih što je, kažu u Apsolonu, pogrešna praksa jer zbunjuje korisnike, a zahtijeva veći kapacitet u održavanju.

Brzinu odgovaranja građanima Apsolon je istražio metodom “mystery shoppinga” i ističu da su gradske uprave uglavnom odgovarale u roku jednog dana, a mnoge i unutar jednog sata. Šest gradova odgovorilo je unutar sat vremena, pri čemu se po brzini ističe Zagreb iz kojeg je odgovor stigao za 11 minuta.

 

Rijeka

Rijeka već dugo godina provodi cijeli niz projekata koji se tiču digitalizacije poslovnih procesa, otvaranja baza podataka široj javnosti te participiranja građana u radu uprave digitalnim komunikacijskim kanalima. Naš cilj u svim razvojnim projektima digitalne transformacije je unaprijediti odnos uprave prema i s građanima, ali i prema i sa specifičnim područjima djelatnosti koje smatramo generatorima budućeg razvoja grada u najširem smislu - gospodarstvu, energetici, kulturi, sveučilišnoj zajednici, turizmu. Količina objavljenih podataka te otvorenost baza podataka kao ključnih dokumenata uprave, ali i brza dvosmjerna komunikacija s građanima Rijeku su već pozicionirali u vrh transparentnih javnih uprava. Razvoj daljnje dvosmjernosti vidimo kao sljedeći korak u digitalnoj transformaciji uprave -  kaže gradonačelnik Vojko Obersnel.

Pula

Iznimno smo ponosni što je Pula danas jedan od vodećih gradova u Hrvatskoj po pitanju korištenja ‘pametnih’ rješenja u svakodnevnom radu gradske uprave, što potvrđuje i ovo istraživanje. Pula je još prije više od 10 godina bila prvi grad u Hrvatskoj koji je uveo elektroničko poslovanje u svakodnevni rad uprave, prvi smo grad u Hrvatskoj koji je uveo elektronički upis djece u dječje vrtiće, svoje račune za vrtiće, komunalnu naknadu, pričuvu, vodu, plin, otplatu stanova u vlasništvu Grada Pule te za plaćanje računa gradskog komunalnog poduzeća građani mogu plaćati putem e-Računa, pri čemu mogu uštedjeti i do 70% sredstava - ističe gradonačelnik Pule Boris Miletić.

 

Dubrovnik

Grad Dubrovnik je jedan od predvodnika među gradovima u provedbi Strategije pametnog grada i Strategije digitalizacije i već sad imamo zavidan pomak što se tiče brzine i protoka informacija. Uskoro ćemo postati vodeći grad u korištenju Smart tehnologije, i to u sektoru parkinga. Projektom vrijednim više od 3 mil. kuna obuhvatit će se sva parkirališta u vlasništvu Grada postavljanjem 1912 senzora, koji će biti povezani s aplikacijom dostupnom za mobilne uređaje. Što se tiče same gradske uprave, u fazi smo pripreme uvođenja e-službeničke kartice koja će omogućiti potpisivanje e-dokumenata kvalificiranim e-potpisom - kaže gradonačelnik Mato Franković.