Kada bi cilj Hrvatske bio da u idućih osam godina dosegne današnju razinu digitalizacije u Švedskoj, mogla bi generirati 8,3 milijarde eura BDP-a. Istodobno, s obzirom na automatizacijski potencijal Hrvatske, do 2030. godine proces bi mogao utjecati na oko 800 tisuća radnih mjesta, tako da bi se stvarala nova i prekvalificirala postojeća zanimanja. To pokazuje nova studija tvrtke McKinsey&Company, pod nazivom "Hrvatska - novi izazivač u digitalnom ringu".
Voditelj zagrebačkog ureda te konzultantske tvrtke Tomislav Brezinščak ističe da je digitalizacija ujedno i velika šansa s obzirom na to da tradicionalni pokretači rasta postupno nestaju. Studija pokazuje da Hrvatska znatno zaostaje po stopi digitalizacije za zemljama predvodnicama i velika većina sektora, od javne uprave do proizvodnje, još nije prepoznala vrijednost digitalne ekonomije, onu koju stvara sektor informacijske tehnologije, a koja uključuje online javne servise i e-prodaju, softverska rješenja za procese proizvodnje, kao i prodaju digitalne opreme.
- Svoje napore u digitalizaciji Hrvatska treba usmjeravati na temelju postojećih povoljnih čimbenika. Primjerice, imamo velik broj studenata sa završenim fakultetom ICT smjera, a cijena rada u tom sektoru ima veliku konkurentsku prednost - kaže Brezinščak.
Pritom ističe da je potrebno uložiti dodatne napore za unapređenje i modernizaciju obrazovanog sustava, u razvoju ICT infrastrukture, povećanju prihvaćanja digitalnih alata u javnom i privatnom sektoru te poboljšanju opće poduzetničke klime. No, i u samom McKinseyju priznaju da su to dobro poznate spoznaje, pa izazov ostaje kako ih provesti. Tvrtka je predstavila deset preporuka za rast digitalizacije i o njima namjerava komunicirati s javnim i privatnim sektorom. Na razini javnog sektora, one uključuju razvoj sveobuhvatne prekvalifikacijske strategije, aktivne mjera za sprečavanje odljeva mozgova, brži razvoj i promicanje online servisa te podržavanje primjene tehnologije u realnom sektoru, uključujući poticanje e-trgovine. Realnom sektoru, pak, McKinsey preporučuje ulaganje u ljudski kapital, korištenje prednosti koje digitalni alati donose u upravljanju prihodima i troškovima te prihvaćanje digitalne organizacijske kulture.