Istra je ove godine već 30. rujna ostvarila ukupan prošlogodišnji rezultat – čak 4,2 milijuna dolazaka i 27,5 milijuna noćenja. Za tako dobre brojke koje izravno utječu na ukupnu potrošnju, zaposlenost, a posljedično i na investicije zaslužne su i pred i posezona, ali i sama špica. Direktor Turističke zajednice Istre Denis Ivošević analizirao je za nas proteklu sezonu u svim segmentima.
- Rujan je ostvario najbolji rezultat u povijesti, gotovo 3,5 milijuna noćenja. Prema svim najavama od strane velikih hotelskih poduzeća, turoperatora i naših predstavništava u inozemstvu realno je očekivati ponavljanje prošlogodišnjih rezultata u zadnja tri mjeseca ove godine, a uz pretpostavku dobrih vremenskih prilika u listopadu i studenom, mogli bi akumulirati još nešto viška noćenja, tako da na kraju godine možemo očekivati pluseve koji su ostvareni isključivo u pred i posezoni - kazao nam je Ivošević. Dodao je da je predsezona usprkos poteškoćama i velikim skokovima ovisno o mjesecima završila u plusu. Tako je u tom periodu, odnosno u prvih 6 mjeseci ostvarila 1, 5 milijuna dolazaka te 7,4 milijuna noćenja što znači plusu od 145.000 dolazaka (10 posto) te 600.000 noćenja (9 posto).
- Ove godine su svi važni blagdani te školski praznici „pali“ puno ranije nego prošle godine pa je stoga bila određena bojazan da će se to odraziti i na ovogodišnje rezultate u predsezoni. Podsjetit ću da smo lani imali daleko najbolji travanj i lipanj ikada, a da smo ove godine imati jake ožujak i svibanj. Jasno je, da u toj konstelaciji lipanj ima presudnu ulogu, pa je bilo veliko pitanje kakav će biti ovogodišnji lipanj, nakon prošlogodišnjeg s realizacijom od 4,2 milijuna noćenja, više od milijun noćenja nego što lipanj standardno realizira. Rezultati nam govore da je ožujak bio jako dobar te je ostavio višak od 130.000 noćenja, travanj koji je lani bio super, ove je godine imao samo 4 posto zaostatka i minus od 30.000 noćenja, a ovogodišnji svibanj izvanredan s 2 milijuna noćenja i plusom od velikih 750.000 noćenja. Lipanj je očekivano započeo s prilično velikim zaostatkom (-25 posto) da bi se taj minus u proteklih 10 dana sveo na svega (-10 posto) s tendencijom dodatnog opadanja - analizira Ivošević.
U samu špicu sezona Istra je dakle ušla s jako dobrim rezultatom, a daljnji se rast nastavio i u srpnju.
- Srpanj je nastavio s jako dobrim rezultatima i na kraju je u dolascima sasvim dostigao kolovoz, a po noćenjima se sasvim približio gornjoj granici koje ostvaruje kolovoz, razlika je svega 350.000 noćenja. Kolovoz je s druge strane započeo jako loše. U prvih 15 dana imali smo i po 2 – 3 posto minusa što je u realnim brojkama izuzetno velik manjak, no do kraja mjeseca se je sve stabiliziralo i na kraju smo realizirali 1% više dolazaka i 1% manje noćenja, ističe čelni čovjek istarskog TZ-a dodajući da su i dalje najbrojniji njemački, austrijski, slovenski i talijanski gosti, ali da raste i broj gostiju iz Nizozemske i Danske kao kamping emitivnih tržišta te iz UK i Skandinavije zahvaljujući otvaranju novih avio linija kako iz charter businessa tako i low costa. Također velike pluseve Istra bilježi iz Poljske, Češke i Mađarske čiji su gosti ljubitelji privatnog smještaja.
Sve u svemu smatra da je to bio logičan slijed proteklih nekoliko iznadprosječnih turističkih godina te da su se Hrvatska i Istra jako dobro snašle u situaciji kada su se počela ponovno buditi tržišta Turske i sjevera Afrike.
- Iako je činjenica da nam je geopolitičko okruženje koje je generiralo prilično nestabilnu situaciju u dijelovima Mediterana izravno pomoglo, ne smijemo zaboraviti također nekoliko važnih činjenica. U tim smo uvjetima znali prepoznati situaciju, prilagodili smo marketinške aktivnosti trenutnoj situaciji i cjenovna je politika očigledno bila ispravna. Tome u prilog ide i saznanje da su od te iste nestabilne situacije mogle „profitirati“ i mnoge druge turističke destinacije na Mediteranu. Neke i jesu, većina nije. No, činjenica je da su Hrvatska i Istra definitivno odradile jako dobar posao - smatra Ivošević.
Tako dobre rezultate već sigurnih deset godina prate i snažne investicije u hotele, kampove, hostele te privatan smještaj. Kaže da se u prosjeku u Istri godišnje ulaže više od 250 milijuna eura.
- Istra je prema novom Master planu razvoja turizma Istre (2015. – 2025.) zacrtala nekoliko ključnih smjernica od kojih su one najvažnije: da se značajno podigne udio čvrstih objekata (hoteli i turistička naselja) u odnosu na ukupni kapacitet. Sadašnji udio iznosi oko 14 posto, a u perspektivi se očekuje da taj udio bude na razini od 30 posto. Također, očekujemo značajno povećanje potrošnje po gostu sa sadašnjih 78 eura na 120 eura po osobi. No, da bi sve to mogli ostvariti potrebna je izuzetno kvalitetna suradnja privatnog i javnog sektora, a nadasve investicije privatnog sektora u visini od 2,5 milijarde kuna u 10 godina. Prema sadašnjim podacima od početka 2015. pa sve do 2018. privatni sektor je na godišnjoj razini investirao oko 250 milijuna eura godišnje što se točno poklapa s planom predviđenih investicija u smještajne objekte više kategorije. Tome u prilog ide i činjenica da se u posljednje dvije godine otvorilo i će se u vrlo kratkom roku otvoriti gotovo 20 malih obiteljskih i tematskih hotela što je za Istru izuzetno važno ne samo radi repozicioniranja, već i radi podizanja reputacije destinacije Istre. Do kraja godine Istra će raspolagati sa 100 malih obiteljskih hotela koji predstavljaju veliko bogatstvo i osnovni pokretač familijarnog businessa, ali i lokalne ekonomije - ističe.
Međutim, muči ga što se van tog strateškog plana širi i privatan smještaj. Lani je tako u Istri bilo 360.000 jedinica/postelja u privatnom smještaju, a samo ove godine registrirano je 18.000, i to podjednako raspodijeljeno na objekte u domaćinstvu i nekomercijalni smještaj. Hoteli i kampovi su na razini prošlogodišnjih brojki.
- Pogledamo li rast privatnog smještaja u proteklih deset godina možemo slobodno ustvrditi da smo svake godine imali rast od blizu 10.000 postelja na godišnjoj razini, što predstavlja ogromno i kontinuirano povećanje i veliki nerazmjer u odnosu na potražnju. U svakom slučaju ovo je jedan od segmenata koji nekontrolirano i neselektivno raste i koji nam može u relativno bliskoj budućnosti zadati velike poteškoće. O tom izazovu raspravljamo na svim relevantnim tijelima koja mogu biti uključena u proces eventualnog rješavanja problema na terenu - naglašava.
Jedna od tema koje se nameću uz tako velik broj turista, odnosno činjenice da u špici sezone u Istri je u jednom danu i do 300.000 gostiju, što premašuje ukupan broj stanovnika županije, su velike gužve koje mogu utjecati na zadovoljstvo gostiju. Ipak, Ivošević tvrdi da se Istra ne susreće s problemom prekomjernog turizma.
- Gužve su za taj vršni period od 15 dana normalna pojava i one se događaju svuda na Mediteranu i gosti su toga svjesni, no naš je zadatak da te gužve ne prerastu u problem koji u značajnoj mjeri utječe ili u određenom segmentu i u potpunosti onemogućava normalno odvijanje svakodnevnog života. Što se tiče odvijanja prometa i parkinga tu nismo imali značajnijih problema jer je Istra u tom pogledu zadnjih 10 godina uložila velike napore i značajno investirala u pristupne ceste, zaobilaznice, rotore, biciklističke staze itd. Postoji međutim uvijek prisutan i latentan problem gužvi na graničnim prijelazima koji se uvjetno rečeno stvaraju na slovenskoj strani. To nam je potencijalno najveći problem za kojeg nažalost nemamo sve alate u vlastitim rukama, tj. ne ovisi o nama, no kao i do sada uvijek smo dijalogom uspjeli ublažiti negativne posljedice - zaključuje čelnik istarskog TZ-a.